Šparoga je cijenjena biljka još od davnina, poznata po ljekovitosti i hranjivosti. Potiče s Mediterana, no ubrzo se počela kultivirati u cijelom svijetu.

 

Stari Egipćani su je koristili još prije 4500 godina kao svetu biljku koju su čak ostavljali u grobnicama darivajući svoje mrtve. Kinezi, isto tako, već nekoliko hiljada godina koriste šparogu pripremajući lijekove za razne bolesti, a u Pompejima su pronađene i freske šparoga. Dakle, šparoga je općepoznata biljka koju su koristili i još je koriste mnogi narodi pretežno u ljekovite svrhe, ali i kao afrodizijak.

Zamjena stotinu muževa

Šparoga se u ajurvedskoj medicini naziva "Shatavari", što bi se moglo prevesti kao "zamjena stotinu muževa". U kineskoj medicini smatra se da šparoga izaziva uzvišene osjećaje u ljubavi kao i prema prijateljima, a u Indiji smatraju da potiče plodnost.

U ljekovitom smislu, šparoga se koristi u jelu ili u čajevima za detoksikaciju organizma i čišćenje krvi, jer ima diuretično svojstvo. Zbog visokog sadržaja folne kiseline, šparoge predstavljaju idealnu proljetnu namirnicu ženama u reproduktivnom razdoblju, posebno onima koje razmišljaju o trudnoći. Naime, folna kiselina, vitamin iz B skupine, neophodna je za razvoj fetusa, a deficit ovog vitamina može uzrokovati različite porođajne defekte te je adekvatan unos prije i u prvim sedmicama trudnoće od iznimne važnosti.

Biljka iz porodice ljiljana

Šparoga je višegodišnja biljka iz porodice ljiljana koja može opstati i 15-20 godina na jednom mjestu. Raste samoniklo duž čitavog primorja, a može se i kultivirati kao povrće u vrtovima. To je biljka koja voli toplo podneblje s mnogo sunca.

Šparoga sadrži najviše vode, a bogata je vitaminima C i B te provitaminom A koji služe za jačanje imuniteta. Divlje šparoge imaju neobičan gorkast okus što im, pored vjerovanja o podizanju seksualne moći, daje visoko mjesto na jelovnicima.

Većina konzumnih šparoga je zelene boje, no dvije vrste, također jestive, su iznimka; bijele, najčešće se prodaju konzervirane, a rastu ispod zemlje te nemaju klorofila pa stoga ni zelenu boju, te ružičaste, mnogo manje od zelenih i bijelih, čiji okus više podsjeća na voće nego na povrće.

Šparoge se mogu pripremati na razne načine – kao supe, salate, pečene, dinstane, u kombinacijama s mesom, gljivama ili jajima. I nakon brojnih godina korištenja i spremanja šparoga, uvijek se nađe neko novo jelo koje privuče pažnju.

Danas se šparoge uzgajaju u većini zemelja svijeta, a one koje nalazimo na tržištu uglavnom su uzgojene na području mediteranskih zemalja, ali i Perua, Meksika i Sjedinjenih država.

Nekoliko savjeta o upotrebi šparoga

• Pri odabiru šparoga uvijek se odlučite za one koje nisu drvenaste
• Pri kuhanju šparoge gube skoro polovinu mase. Stoga imajte to na umu kada razmišljate o količini koju kupujete i spremate
• Pripremite šparoge maksimalno dan-dva nakon što ste ih kupili
• Čuvajte šparoge u frižideru tako da dno šparoga bude zamotano u papir
• Pri pripremanju šparoga nemojte koristiti željezne posude jer tanini iz šparoga mogu reagirati sa željezom te uzrokovati gubitak boje stabljika.