Ne želeći biti žrtva pomodarstva, odlučio je živjeti na selu u porodičnoj kući sa suprugom, dvoje djece i obrađujući oko 10 hektara svoje zemlje.
- Zašto kažem pomodarstva? Zato što se čovjek, koji je i sam dio prirode, otuđio se od nje, živeći u gradskoj sredini kao u uzavrelom loncu, i onda bar ponekad pokušava da nađe svoj duševni mir, negdje u prirodi, odnosno selu. Selo nije više ono što je bilo, sve više se ulaže u infrastrukturu, napredne tehnologije i jaz imeđu sela i grada se smanjuje, a u ovom vremenu pandemije itekako nam je selo potrebno da bismo proizveli što više zdrave hrane - kaže Mihajlo Gavrić, diplomirani inžinjer poljoprivrede, apsolvent na master studiju Ruralni razvoj na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, a trenutno zaposlen u Željeznicama RS kao otpravnik vozova.
Živi u Stanarima, najmlađoj opštini u RS, gdje je vlasnik komercijalno-poljoprivrednog gazdinstva, na kojem uzgaja od povrća do jagodičastog voća u integralnoj i kontrolisanoj proizvodnji.
- Sa nastankom Opštine Stanari, sa drugarima koji se bave poljoprivrednom prozvodnjom, 2015. godine osnivamo Udruženje poljoprivrednika Opštine Stanari UPP "Poljoprivrednik" gdje sam izabran za predsjednika Udruženja. Shvatajući da mi je dato povjerenje, kao moralan i odgovoran čovjek, maksimalno ulažem napore da bih poljoprivrednicima donekle olakšao bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom - kaže Gavrić.
Učestvovali su u donošenju Strategije razvoja njihove lokalne zajednice, kojom su obuhvaćeni određeni projekti i smjernice za budući razvoj, tako su nakon dugo godina konačno ostvarili podsticaje na lokalnom nivou.
- Ciljevi Udruženja su okupljanje svih onih koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, organizovanje zimske škole, edukacija i savjetovanja, pomoć oko nabavke repromaterijala za poljoprivrednu proizvodnju, iznalaženje mogućnosti za organizovanu prodaju proizvoda, predstavljanje na sajmovima, i tako dalje. Za ostvarenje ciljeva koji su definisani Statutom uključili smo širu društvenu zajednicu, od lokalne uprave do vlade RS, a takođe smo i članica Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, gdje imamo i člana upravnog odbora - kaže Gavrić.
Za sve vrijeme postojanja Udruženje ima finansijsku i institucionalnu podršku, kako od lokalne zajednice tako i od vlade Republike Srpske, odnosno Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Brend "krnjinska jagoda"
Članstvo u Udruženju je dobrovoljno, na osnovu godišnje članarine i izjave o poštivanju normativnih akata.
- U protekle četiri godine realizovali smo nekoliko projekata od kojih izdvajamo pilot projekat "Uzgoj jagode u zaštićenom prostoru" stvarajući brend geografskog porijekla "krnjinska jagoda". Odobren nam je biznis plan i dobili smo status lidera u okviru IFAD-ovog projekta "Plastenička proizvodnja povrća i jagode" na period od pet godina. Izlažući svoje proizvode na sajmovima, ostvarili smo niz nagrada i priznanja. Takođe ženski dio članstva učestvovao je na obuci i takmičenju u pisanju poslovne ideje, u okviru CERD-a i FARMA II, gdje su 2017 osvojile prvu nagradu - kaže Gavrić.
Njihove trenutne aktivnosti vezane su za prvi dio realizacije biznis plana, a koji uključuje postavljanje prvih deset plastenika od po 100 m2 u koje je jednim dijelom već zasađen određeni dio paradajza i krastavca salatara. U narednom periodu slijedi novi poziv za pet proizvođača jagode i deset novih plastenika za uzgoj povrća.
Uporedo sa podizanjem proizvodnje, rade i na sertifikaciji, obuci i savjetodavnom radu za sve korisnike, a i širu društvenu zajednicu. Svoje proizvde prodaju u centru Opštine u drvenoj etno kućici i dostavom za Doboj i Banjaluku. Određen dio kupaca nam dolazi i na kućne adrese.
- Za svaki rad treba imati volju i voljeti ono što radiš. U ovom vremenu kad je pandemija koronavirusa na globalnom nivou napravila pometnju u snadbijevanju prvenstveno hranom, a ljudi ostali bez posla, mogućnost za zaradu ukazuje se upravo u proizvodnji jagoda i povrća u plastenicima. Poseban značaj daje i činjenica da vam prvi novac dolazi u maju, tako da vrlo brzo vraćate uloženo pogotovo ako imate određene povlastice. Naprimjer u okviru IFAD-a imate sufinansiranje od 40-50 posto, dio finansira lokalna zajednica, a ostalo proizvođač. Treba napomenuti i da je vrlo važno edukovati i stanovništvo, da kupuje domaće proizvode iz razloga što time razvija svoju opštinu, grad, entitet i državu - tvrdi Gavrić.
Prednost kod ishrane dati zdravim proizvodima
BIH raspolaže sa 51.129 km2 raznolikog reljefa, gdje kroz razne autohtone proizvode, seoskim turizmom naših sela, planina, rijeka možemo ponuditi širok spektar ponude i ostvariti odlične rezultate.
- Ne treba dozvoliti da izvozimo sirovinu, već ponuditi gotov proizvod, kako domaćem tržištu, tako i dalje. Mi ako želimo da nam ne bude ugrožena budućnost narednih generacija, svi moramo aktivno učestvovati u podršci domaćoj proizvodnji i zaustaviti odlivanje novca i radne snage. Trebamo aktivno promovisati domaće proizvode, obilježiti ih i obavezno kontrolisati. Edukovati mlade od čega nastaju maligne bolesti, prednost kod ishrane dati zdravim proizvodima i tako dalje - kaže Gavrić.
Prema njegovim riječima, poljoprivreda kao grane privrede je niskoprofitablina u našem društvu i u nju se mora konstantno ulagati.
- Možda je to razlog nedovoljne pažnje u odnosu na druge grane privrede, ali opet ne moramo vodu uvoziti. Imamo je dovoljno da i izvezemo. Sve institucije vlasti treba da daju veliku podršku poljoprivrednoj proizvodnji. Evo sad se pokazalo, kad su nam zatvorili granice, mi u problemu jer nemamo dovoljno hljebnog žita, a njive nam propadaju. Prateći dešavanja u proteklih mjesec dana, vidim da se gotovo u svim opštinama dijele određeni paketi pomoći, ne samo za registrovana poljoprivredna gazdinstva, već i za domaćinstva, da proizvedu dovoljne količine hrane za svoje potrebe, jer ko zna šta nas čeka u budućnosti i to je pohvalno od institucija vlasti - tvrdi Gavrić.