Naučnici argumentirano tvrde kako je hljeb najbolje jesti oko 16 sati jer nam daje potrebnu energiju, da onaj bijeli može potaknuti rad metabolizma i zapravo ne deblja te da ga ne treba zamrzavati
Od priloga uz jelo, sendviča pa do deserta, hljeb je temelj prehrane u zapadnom društvu, no u posljednje vrijeme smatra se kako šteti zdravlju. Tome u prilog ide i podatak da se prodaja hljeba u posljednjih 30 godina smanjila za oko 40 posto, otkriva talijanska studija.
Proizvodnja hormona sreće
U većini slučajeva, ljudi ne kupuju hljeb jer misle kako možda imaju neki oblik celijakije ili loše podnose namirnice koje sadrže gluten. Okrivljuju ga za cijeli niz simptoma, od umora, boli u trbuhu, nadutosti i glavobolji. No mozak je istovremeno ovisan o kruhu jer se nakon njega osjećamo sito, zadovoljno i puni energije.
Naučnici to objašnjavaju time što ugljikohidrati iz hljeba potiču proizvodnju tzv. hormona sreće serotonina, a najveća potreba za serotoninom javlja se oko 16 sati. Tada se za obnovu energije preporučuje pojesti nešto s hljebom.
Visok glikemijski indeks
Bijeli hljeb ljudi najčešće kupuju jer ga smatraju najfinijim. Uz njega je popularan i kukuruzni, kao i onaj sa sjemenkama.
Najveći problem s bijelim hljebom je to što on zbog visokog glikemijskog indeksa prebrzo otpušta energiju, tako da povisuje nivo šećera u krvi. To može pridonijeti nastanku dijabetesa tipa 2, pa čak i ubrzati razvoj malignih oboljenja.
Ipak, oni koji nemaju u porodici slučajeve dijabetesa, ne trebaju izbjegavati bijeli hljeb koji je idealno jesti za doručak, jer tada ubrzava rad metabolizma, kažu naučnici.
Hljeb s cjelim zrnima nije najbolji odabir za svakoga, pa tako neki naučnici tvrde da on pogoršava simptome nadraženog crijeva.
Atkinsonova i Dukan dijeta kao i brojni drugi režimi prehrane ograničavaju unos ugljikohidrata s tvrdnjom kako oni uzrokuju povećanje šećera u krvi, sprečavajući tijelo da sagorijeva masti. Tako se propagira ideja da je hljeb nezdrav, deblja te da čak i šteti organizmu. Ipak,on je i dalje namirnica koje se ljudi najteže odriču.
No, ugljikohidrati zapravo mogu pomoći pri mršavljenju, tvrde naučnici. Oni su dokazali da otporni škrob, koji se nalazi u hrani bogatoj ugljikohidratima poput banana, riže, tijesta i krompira, smanjuje apetit, jača metabolizam, poboljšava raspoloženje, smanjuje stres i ubrzava gubitak težine.
Kriva su vlakna, a ne pšenica?
Celijakija se dijagnosticira uz pomoć analize krvi, kao i biopsije uzorka crijeva. Problem je što se puno ljudi sami proglašavaju bolesnima i izbjegavaju gluten. Budući da se u namirnicama bez glutena dodaju vlakna, takvi ljudi mogu imati više problema s probavom nakon takve prehrane, nego prije.
- U mnogo slučajeva teško je odrediti smetaju li nekome vlakna ili gluten u pšenici, tvrdi Sarah Slit (Sleet), predsjednica britanskog udruženja Celijakije.
Iako je to jednostavna procedura za sačuvati hljeb svježim, upravo zamrznut može biti uzrok nadutosti i puštanja vjetrova. Zamrzavanjem se razbija pšenična struktura hljeba pa on postaje težak za probavu. Zbog toga ga je bolje ne zamrzavati, već stari hljeb pretvarati u mrvice ili upotrijebiti za prženice, a novi kupovati.