Kompostiranje je stara prirodna metoda kojom ćete pretvoriti organske ostatke u plodni humus. Kompost nastaje od ostataka voća, povrća, čaja, kafe itd. Kada otpadne lišće, odumre biljka ili se sruši neka grana, hranjive tvari se vraćaju zemlji.
Stavljanjem ostataka voća i povrća na hrpu načinjenu od otpalog lišća i granja ubrzat ćete proces kompostiranja, a hranjivi kompost koristit će vašem vrtu. Time ćete ne samo na najprihvatljiviji način zbrinuti organski otpad već ćete reciklirati hranjive tvari. Ostacima hrane poboljšat ćete kvalitet zemlje, a i ona će postati otpornija na nametnike i bolesti. Kompostiranjem ne samo da hranite vaše biljke, već i učestvujete u rješavanju problema otpada.
Osim u vrtu, kompost možete napraviti i u svom domu, koristeći plastičnu vreću za otpatke. Izrada komposta u vreći za smeće (također poznato kao anaerobno, odnosno kompostiranje bez prisustva kisika) je daleko najjednostavniji način za kompostiranje. Takav način je besplatan i ne zahtijeva alate, a vjerovatno već imate sve materijale u vašem domu za početak izrade komposta u vreći za smeće.
Šta vam je sve potrebno za izradu komposta:
- Dvije deblje plastične vreće za smeće i kanta srednje veličine
- "Smeđi ostaci": lišće, papir, suho cvijeće, slama, ...
- "Zeleni ostaci": voće, povrće, talog kafe, trava, filter vrećice od čaja, ...
- Jedan dio zemlje (uključujući i malo gotovog komposta da započne proces kompostiranja)
- Dosta vode da se pripremljena smjesa može promiješati.
Materijali za kompostiranje razvrstavaju se u "zelene" i "smeđe". Zeleni su materijali bogati kiseonikom ili proteinima. Oni pomažu bržem rastu korisnih mikroorganizama. Smeđi materijali bogati su ugljikohidratima. Smeđi kompost služi kao izvor hrane za mikroorganizme.
Uzmite u obzir da se neki organski otpaci teško razgrađuju. Zbog toga se ne preporučuje staviti u kompost velike količine takvih otpadaka. Primjer takvih otpadaka su čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri. Kompostirati se nikako ne smiju osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke, ostaci kuhanih jela i proizvodi životinjskog porijekla.
Zbog sadržaja teških metala i toksina na kompostište nikako ne smijete staviti otpatke koji sadrže hemikalije - stare lijekove, PVC ambalažu, stiropor, časopise u boji, mačji ili pseći izmet, ostatke duhana, sadržaj vrećica iz usisavača itd. Jedini izmet koji se preporučuje kao gnojivo u kompostištu je izmet životinja koje se hrane isključivo biljnom hranom kao što su krave, konji ili ovce.
Tačan omjer "zelenog" i "smeđeg" ne postoji, ali se preporučuje da koristite dvije trećine "smeđeg" a jednu trećinu "zelenog" materijala. Stvaranje komposta će se dogoditi i bez tačno određenog omjera jer se radi o prirodnom procesu.
Priprema komposta
Stavite smeđi materijal u prvu vreću, a zatim zeleni materijal. Na njega stavite zemlju sa kompostom i na kraju dodajte vodu. Morate paziti da zrak ne može ući, tako da trebate staviti vreću u drugu crnu vreću za otpatke. Pobrinite se da je plastična kanta u kojoj se nalaze vaše vreće na sunčanom mjestu.
Nakon osam sedmica, provjerite vaš kompost u vreći. Znat ćete da je kompost spreman za korištenje kada u njemu nema ostataka hrane ili otpada i miriše na svjež kompost koji ste dobili za vaš vrt.
Još nekoliko savjeta za kompostiranje:
- Svoju kantu za vrijeme ljetnih vrućina držite vani
- Promiješajte svoj kompost svake dvije sedmice
- Ne dodajite previše otpadaka u vreću jer sadržaj nećete moći dobro promiješati
- Budite strpljivi.
Dobar kompost nema neugodan miris truljenja već više podsjeća na miris vlažne zemlje u šumi. Zreo kompost je ujednačenog izgleda, grumenast, tamnosmeđe do crne boje. U njemu se ne prepoznaje početni biomaterijal.
Nezreo kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci tvari poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost najbolje je promiješati i pustiti da dozri.
Nakon što je vaš kompost pripremljen u plastičnoj vreći anaerobnom metodom, ne smijete ga direktno stavljati na biljke ili odmah saditi u njemu. Trebate ga prvo pomiješati sa ostatkom zemlje u vrtu i tek nakon mjesec dana koristiti. Razlog tome je što treba neutralizirati njegov pH, budući da je kompost nastao ovakvom metodom previše kiseo.
Stoga se preporučuje za one koji su u prilici da ovakav kompost ostave čak godinu dana, jer takav kompost će biti u potpunosti zreo i bolje će mirisati. Najbolje je u tom slučaju imati jednu vreću koju ćete, nakon pripreme i punjenja, zatvoriti i ostaviti godinu dana, dok drugu punite i pripremate. Nakon godinu dana svi patogeni će biti mrtvi i kompostirani materijal će biti spreman za upotrebu.