Gradske tržnice i tržni centri preplavljeni su voćem i povrćem iz inostranstva i to onih kultura po kojima su naši poljoprivredni krajevi prepoznatljivi. Osim toga, uvozno voće i povrće je jeftinije nego što uzgajaju naši poljoprivrednici.
Mladi krompir iz Egipta košta od 1,80 do dvije konvertibilne marke, dok naš mladi krompir, odnosno iz Hercegovine košta 2,50-3 marke.
Jagoda iz Albanije je oko 5,50 maraka po kili, a hercegovačka ovih dana na banjalučkoj tržnici ide i po osam maraka.
Bijelog luka u tržnim centrima ima samo onog iz Kine i košta 14 maraka po kilogramu, dok je mladi bijeli luk, takođe iz Kine šest maraka.
– Što se tiče mladog krompira, kod nas već neko vrijeme dolazi iz Egipta i prije nego što se naš pojavi na tržištu. Egipat je daleko i troškovi prevoza su visoki pa je sasvim logično pitanje zašto je toliko jeftiniji nego naš. Nisam siguran, ali vjerujem da njihove poljoprivrednike država subvencionše tako da mogu da ponude konkurentnu cijenu na tržištu – objašnjava za Srpskainfo Brane Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske.
Kaže da je sigurno takva situacija i sa jagodama iz Albanije, odnosno sa svim voćem i povrćem koje se uvozi i koje je jeftinije nego naši, domaći proizvodi.
Mastalo potvrđuje da bi ove godine na tržštu mogla biti znatno bolja ponuda domaćeg povrća, jer su povrtari iz Republike Srpske, kao što su obećali, posijali veću površinu.
– Zasijali smo sigurno 30 odsto više površine da bi obezbjedili veću količinu hrane na tržištu – ističe predsjednik Udruženja povrtara Srpske.
Povrtari su uspjeli da zasiju veće površine, kako tvrdi Mastalo, zahvaljujući tome što je Ministarstvo poljoprivrede RS u februaru isplatilo podsticaje.
– Dakle, mi smo dobili podsticaje prije pandemije novog virusa korona i bili smo spremni, imali smo sjeme, repromaterijal i đubrivo tako da smo mogli da zasijemo više nego inače. Ako godina bude povoljna u meteorološkom smislu, onda se može očekvati i znatno veći rod nekih poljoprivrednh kultura – objašnjava Mastalo.
On kaže da ova praksa treba da bude nastavljena i u narednom periodu jer je pandemija samo potvrdila šta znači kada ne postoji adekvatna domaća proizvodnja hrane.
– Onda svi zavisimo od uvoza – dodaje Mastalo.
Dominantne kulture domaćih proizvođača ove godine su krompir, luk, kupus, lubenica, paprika, ali i ostalo povrće.
On je ukazao i na potrebu da se nastavi razvijati plastenička proizvodnja, kao i da se više podstiču domaći proizvođači koji će robu upućivati na preradu.
Mastalo smatra pozitivnom kampanju Privredne komore Republike Srpske da stanovništvo što više kupuje domaće proizvode, te tako pomažu domaću ekonomiju i čuvaju radna mesta i fondove.
On takođe apeluje da potrošači obrate pažnju kada kupuju i da uvijek biraju domaće.
– Ako ništa drugo, barem znate da su naš prozvod svježi – naglašava Mastalo.
Vjeruje da će i veliki trgovci prepoznati značaj stuacije i da će biti organizovan otkup domaćih proizvoda.
Sjetva povrća u Republici Srpskoj planirana je na ukupnim površinama od 19.028 hektara, a procijenjena vrijednost proizvodnje u povrtarstvu iznosi oko 240 miliona konvertblnh maraka.
Dominantna povrtna kultura u sjetvi je krompir koji je planiran da se zasije na 10.475 hektara ili 500 hektara više nego u prošloj godini.
Očekivana ukupna izlazna vrijednost sektora poljoprivrede i prehrambene industrije u Srpskoj ove godine iznosi više od 2,7 milijarde maraka – navodi se u Informaciji o zasnivanju novog proizvodnog ciklusa u poljoprivredi Republike Srpske u 2020. godini, koju je usvojila Vlada Srpske.
Očekivana vrednost poljoprivredne proizvodnje (biljna i animalna) procjenjuje se na oko 1,7 mlijardi KM, a procjenjena vrijednost proizvodnje u prehrambenoj industriji je nešto više od 959 miliona maraka.
Za bolnicu u Foči 30.000 KM
Udruženje povrtara RS juče je na račun Univerzitetske bolnice u Foči uplatilo 30.000 КM za opremanje biosigurnosnog kabineta A2 čime će biti omogućeno da se vrše testiranja na prisustvo novog virusa korona u ovoj bolnici.
Sredstva su prikupljena u okviru akcije „Naše malo nekom znači mnogo“ koju su članovi Udruženja povrtara sproveli u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom zdravlja RS.
Udruženje mljekara RS takođe je sredinom aprila ovoj bolnici uplatilo 40.000 КM prikupljenih u okviru akcije „Čašom mlijka za pluća puna kiseonika“, te da su ovim obezbeđena sva potrebna sredstva za nabavku opreme i uređenje kabineta u Univerzitetskoj bolnici u Foči.