Tlo regije Tuzlanskog kantona, posebno u Čeliću, izuzetno je pogodno za uzgoj jagoda, a da bi se proizvodnja ove vrste voća znatno unaprijedila potreban je angažman federalne vlasti koja još uvijek ne prepoznaje njen značaj. Uzgajivači navode da je ovo slasno voće, proizvedeno na prirodan način, potrebno brendirati te omogućiti izvoz u Evropsku uniju, što bi donijelo prilike za dobru zaradu.
Mjesto Čelić u cijeloj Bosni i Hercegovini, ali i zemljama regije posebno je poznato po jagodama izvrsnog kvaliteta. Ova vrsta voća prvi put je na tom području uzgojena prije 50 godina, a uzgajivači ističu da na njen dobar izgled i okus utječu povoljni klimatski uslovi.
Berba čelićkih jagoda trenutno je u punom jeku te zbog toga poljoprivrednici najveći dio dana provode na parcelama.
Uzgojem jagoda već 26 godina bavi se Mustafa Mešković iz Čelića koji veće količine ovog voća bere od ponedjeljka. Kako nam je kazao, ove godine njegovi zasadi se prostiru na skoro četiri hektara i 50 posto je u plasteničkoj, a ostatak u vanjskoj jagodi.
Zanemarujući početne probleme, on navodi da su vremenske prilike ipak išle na ruku jagodarima, s obzirom na to da su zabilježili više sunčanih, nego kišnih dana.
"U početnoj fazi smo imali malo problema zbog mraza koji je uništio 30 posto vanjskih jagoda, a određene gubitke smo zabilježili i u plastenicima. Ali, gledajući trenutni urod koji je dobar, možemo reći da ćemo gubitke u početnoj fazi nadomiriti. Nadamo se da će i cijena biti dobra s obzirom na to da mi nemamo dovoljno jagoda koliko to traži bh. tržište", ističe Mešković koji obnaša i funkciju predsjednika Grupacije jagodara TK.
Težak posao od kojeg se može živjeti
Na njegovoj plantaži danas smo zatekli i Senadu Kurtić koja se branjem jagoda bavi već osam godina.
"Posao je težak, ali se od njega može živjeti. Na plantažu dolazim u 6:30 sati, a odlazim u 16:30. U zavisnosti od želje kupaca vršimo klasiranje jagoda u korpice, odnosno dijelimo ih na krupnije i sitnije. Žao mi je što se mladi ne žele baviti ovim poslom i zbog toga ćete na plantažama uglavnom vidjeti starije radnike", priča nam Kurtić.
Na području Tuzlanskog kantona uzgojem jagoda se bavi blizu 500 osoba, međutim, već nekoliko godina bilježi se pad broja zasada.
"Ulaganja po dunumu iznose tri hiljade maraka, a mi smo 2018. godine imali veoma lošu situaciju u kojoj jagodari nisu mogli izvući ni 30 posto svojih troškova. Zbog toga je veliki dio građana odustao od uzgoja, ali od prošle godine je povoljnija situacija, posebno zbog činjenice da je Ministarstvo poljoprivrede TK prepoznalo ovaj kraj te podsticajnim mjerama pokušava poboljošati uslove", dodaje Mešković.
Čelićki jagodari u berbi će biti narednih 40 dana, nakon čega će se vršiti pripreme za narednu sezonu.
Treba omogućiti izvoz
Osim Čelića jagode se još uzgajaju u Kalesiji i Živinicama, a isključivo kantonalna vlast zadužena je za isplatu podsticaja. Za bolje stanje u ovoj oblasti poljoprivrednici očekuju angažman vlasti s federalnog nivoa kako bi se stvorili uslovi za izvoz u inozemstvo, ali i brendiranje jagoda, posebno iz Čelića.
Iz Privredne komore Tuzlanskog kantona navode da je potrebno uspostaviti standardizaciju i kontrolu kvaliteta organskih proizvoda, što bi dovelo do jačeg i boljeg plasmana jagoda na evropskom tržištu.
"To bi nam omogućilo izuzetno dobru zaradu na evropskom tržištu koje vapi za kvalitetnim jagodama. Glavni problem je što mi na terenu nemamo stručnih savjetodavnih službi koje će pomoći poljoprivrednicima. Nemamo ni namijenjenih sredstava za podizanje zasada jagoda u zaštićenom području. To bi trebalo izdvojiti iz kapitalnih ulaganja federalne vlasti, jer imamo izuzetno dobre klimatske uslove koji dovode do toga da je prilikom uzgoja jagode skoro pa u cijelosti nepotrebno koristiti zaštitu", kaže nam Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK.
On navodi da je naša zemlja izgubila maline upravo zbog činjenice da nadležni s federalnog nivoa nisu ozbiljno shvatili probleme s kojima su se suočavali malinari.
"Loša iskustva koja imamo s malinama sada trebamo iskoristiti i napraviti jedan dobar evropski projekt bh. jagoda, da ih brendiramo i izvezemo na vanjsko tržište. Također, mora se povesti računa o organizaciji ovoga sektora, odnosno mora se uspostaviti zadružni koncept proizvodnje, jer je to ključ uspjeha malih poljoprivrednih proizvođača", smatra Selimović.
Zbog nepostojanja zadružnog koncepta proizvodnje poljoprivrednici navode da je cijena jagoda na plantaži znatno niža u odnosu na onu koja je u prodaji, zbog čega skoro duplo veću zaradu imaju trgovci u odnosu na same proizvođače.
