Epidemija virusa korona omela je i Semberce, koji tradicionalno skupljaju puževe, pa su ove sezone u potragu za ovim na svjetskom tržištu veoma cijenjenim i traženim životinjama krenuli nešto kasnije u odnosu na ranije godine.
Zaljubljenici u ovaj posao ističu da sezona sakupljanja puževa počinje u aprilu i traje do jula u zavisnosti od temperatura. Jedan od njih je Bijeljinac Nemanja Ostojić, koji duže od dvije decenije sakuplja puževe, a bavi se i organizovanim otkupom.
- Ja sam već 20 godina u ovom poslu i dosta ljudi me poznaje. Mještani svih okolnih sela u Bijeljini, ali i na Majevici puževe donose meni. Trenutno je otkupna cijena 1,20 KM po kilogramu - kaže Ostojić.
Da se od tog posla može solidno zaraditi pokazuje podatak da jedna osoba dnevno može sakupiti i do 50 kilograma puževa, pa se dnevnica penje i do 60 KM.
- Čitave porodice idu u sakupljanje, a količina zavisi od vremenskih uslova. Najbolje je ujutru pred svaku rosu i dok sunce ne krene da izlazi, tada puževa najviše ima. Ako ima dosta kiše odnosno ako pada svaki drugi dan sezona bude dobra - objasnio je Ostojić.
Na ovim prostorima puževa ima dosta, a mogu se naći tri vrste.
Najkvalitetniji od njih je vinogradarski puž sa bijelim stopalom, a najčešći je na Majevici i rijeci Savi. Domaći puž je srednje klase sa sivim stopalom, a na Drini se može pronaći takozvani crni puž.
- Puževa ima svugdje. Na obližnjoj Majevici, u šumama, pored potoka i rijeka Save i Drine - navodi Ostojić i dodaje da se puževi jako puno razmnožavaju pa se na istom mjestu svakog dana može pronaći veća količina.
Kako ističe dosta djece na ovim prostorima zanima ovaj hobi pa vrlo često sebi zarade džeparac sakupljajući puževe. Ipak, navodi Ostojić, potrebno je određeno znanje za ovaj posao.
- Nakon što se otkupe puževi ja ih lagerujem u gajbe sa otvorima kako bi imali vazduha i da ne uginu. Na ovakav način mogu da prežive i do 70 dana. Nakon toga slijedi transport do odredišta. Otkupljuje ih fabrika iz Zvornika. Tamo ih pregleda veterinar pa se zatim ponovo vagaju i nakon toga slijedi termička obrada - kaže Ostojić.
Puževi iz ovog dijela Srpske završavaju uglavnom na tržištu Francuske.
- Nakon toga Francuska ih distribuira u ostale zemlje širom svijeta. Interesovanje je veliko - kaže on.
Na našim prostorima upotreba mesa puža u ljudskoj ishrani u odnosu na ostale vrste mesa, vrlo je mala. Puž je siromašan masnoćama, a bogat bjelančevinama. Njegovo meso sadrži puno mineralnih soli i esencijalnih aminokiselina i spada u niskokaloričnu hranu.
Kućice
Osim puževog mesa na Zapadu su veoma tražene i kućice.
- One se posebno peru, prodaju i obrađuju odnosno lakiraju i služe za serviranje raznih specijaliteta na svjetskim trpezama. Tako da se od puževa praktično sve iskoristi i ništa se ne baca - ispričao je Nemanja Ostojić.