Pandemija koronavirusa uzrokovala je potres na svjetskom tržištu pšenice, koja je već prozvana “žuta nafta”.
Ako pojedine zemlje izvoznici ispune najavljeno obećanje i zatvore granice za izvoz ove žitarice, u problemu bi mogla da se nađe i Bosna i Herecgovina. Prijeti li nam nestašica pšenice i brašna?
U Bosnu i Hercegovinu je za prva tri mjeseca ove godine uvezeno pšenice u vrijednosti većoj od 32 miliona maraka, što je za 17 odsto više nego prethodne godine, podaci su Spoljnotrgovinske komore. Da se domaće tržište u značajnoj mjeri oslanja na žitarice iz uvoza, nije nepoznanica. Međutim, šta će se dogoditi ukoliko te zemlje zabrane izvoz svojih proizvoda. U Semberiji, jednoj od najvećih žitnica u BiH, nisu optimisti.
BOŠKO RADIĆ, predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije
“Ni mi sami ne znamo kakva je situacija trenutno znamo da je bio problem čim se pojavila ova epidemija, po mojoj procjeni i po podacima ministarstva da to za nekih 40% ima pšenice za domaću proizvodnju”
Pekari u Semberiji se nadaju da uvoz, ipak, neće stati. Kako kažu, za sada imaju zalihe do septembra.
RADENKO PELEMIŠ, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina
“Trenutno je na tržištu ima dovoljno do avgusta do septembra, e sad sve zavisi. Trenutno je situacija stablna ne bi, bar što se tiče brašna trebalo da dođe do oscilacija i promjena”
U Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske kažu da su površine pod pšenicom u okviru višegodišnjeg prosjeka. Dodaju da pšenice ne bi bilo dovoljno sve i da su njome zasijane sve površine.
RADMILA NEŠKOVIĆ, Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske
“U semberiji je po nekoj procjeni u jesen zasijano 13 000 hektara pod pšenicom” Na rez 2:07 “Mi inače nemamo dovoljne količine za sopstvene potrebe i kad bismo imali sve zasijano pšenicom s obzirom da mi nemamo toliko površina i nemamo još uvijek visoke prosječne prinose pšenice. Imaćemo jednu količinu za naše potrebe”
Na kraju, poljoprivrednici mogu samo da se nadaju dobroj godini i dobrom rodu, jer bi u tom slučaju imali dovoljno barem za svoje potrebe.
LJUBO MALETIĆ, poljoprivrednik
“Pala je kiša prije 15 dana koja je malo pospiješila da uspije i normalno sad vrijeme je punjenja zrna pala je kiša bar u semberiji dovoljno” Na rez 3:56 “BIlo je gore, pa su bili tifusi, pa ptičiji gripovi, pa ovo pa ono”
Ukoliko godina bude loša, a zemlje izvoznici ‘spuste zavjesu’, pekari kažu da će rješenje tražiti “u hodu”.
“Vidjet ćemo šta se bude dešavalo, znamo da zemlje u okruženju imaju velike količine pšenice i da će jedan dio sigurno ići za izvoz. Sve je neplanski, ne može se ništa planirati”
Odgovor na pitanje imaju li nadležni plan u slučaju nestašice, još je nepoznat. Dok drugi prave zalihe, zabrinjava podatak da je izvoz pšenice iz BiH, od početka ove godine, povećan za nevjerovatnih 800%. Šta nas očekuje od septembra, građani će, po svemu sudeći, saznati “u hodu”.