Plastenička proizvodnja u semberskom i majevičkom kraju doživjela je ove sezone veliku ekspanziju. Nadležni ističu da su zasijane rekordne površine, a poljoprivrednici zadovoljno trljaju ruke, jer su potražnja za proizvodima i cijena mnogo bolje nego ranijih godina.
Domaći krastavac iz plastenika, Mladen Lazić iz Golog Brda od početka aprila plasira u trgovačke lance širom Bosne i Hercegovine. Kako ističe, potražnja je nikad bolja, a uz nju i cijena.
“Roba je tražena, kao nikad do ovih godina. Vjerovatno i zbog pandemije i što su ljudi prepoznali da koriste domaće. Mislim da je ova pandemija uveliko promijenila svijest potrošača tako da se, prvenstveno, traži domaća roba”, kaže Mladen Lazić, poljoprivrednik iz Golog Brda.
Zbog novonastale situacije, plastenička proizvodnja doživjela je pravu ekspanziju i u Ugljeviku. U ovoj podmajevičkoj opštini zasijane su rekordne površine, a nadležni pružaju i podršku zasnivanju proizvodnje pa je 24 Majevičana dobilo plastenike i sadni materijal za samo 600 KM.
“Sistem za navodnjavanje će oni postaviti, rasadu, mi smo uložili nekih 548 KM, sa takvim plastenikom to nije neka cifra, a koliko ćemo dobiti od toga”, kaže Nada Ješić, poljoprivrednik iz Tutnjevca.
Ovaj projekat sa 65.000 KM finansiraju Opština ugljevik i “Muslim Aid”, pa će u ovom kraju nići plastenici na površini od 100 kvadratnih metara. Ipak, na tome neće stati.
“Ja želim najaviti da mi namjeravamo da dodijelimo još plastenika. Ići ćemo sa ovim projektom i preko naše agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, gdje ćemo dodijeliti još plastenika”, kaže Vasilije Perić, načelnik Opštine Ugljevik.
“Mislim da je ovo baš značajna godina što se tiče sjetve, da je 110 posto zasijano”, kaže Hajrija Bubić, načelnik Odjeljenja za privredu Opštine Ugljevik.
Neće biti izostavljeni ni socijalno ugroženi. Nevladina organizacija ASB sa sjedištem u Sarajevu, uz učešće Grada Bijeljina, obezbijedila je pet plastenika za socijalno ugrožene.
“Svi ovi ljudi koje odabere centar za socijalni rad dobiće plastenik sa navodnjavanjem u kom mogu za svoje lične potrebe i možda i za tržišne viškove, organizovati proizvodnju”, kaže Mićo Mićić, gradonačelnik Bijeljine.
“Mi projekat provodimo u 11 lokalnih zajednica od kojih je jedna i grad Bijeljina. Lokalne zajednice participiraju u svom iznosu i podržavaju ovaj projekat. Realizacija se očekuje krajem mjeseca juna, odnosno početkom jula”, kaže Rusmir Hanić, projekt menadžer ASB-a.
Nadležni poručuju da je, s obzirom na činjenicu da Bosna i Hercegovina uvozi čak 80 posto hrane, domaća proizvodnja od presudnog značaja u slučaju da zemlje izvoznici zatvore granice za izvoz svojih prizvoda.