Suvo i toplo vrijeme pogodovalo je razvoju biljnih bolesti i štetočina, a nije pošteđeno ni voće. Plodovi šljive ovog proljeća izloženi su napadu šljivine ose, koja prinos pojedinih sorti, naročito ranih, može da smanji za 90 odsto. Suzbijaju se redovnom obradom zemljišta i prskanjem insekticidima.
Zbog mrazeva i napada štetočina kojima pogoduje vrijeme povećane su mjere zaštite. Majevički voćari zaštitili su voće na vrijeme da bi sačuvali rod koji će biti plasiran na evropsko tržište.
Zoran Gligorević u ugljevičkom selu Tutnjevcu ima voćnjak sa oko 3.000 stabala šljive, uglavnom sorti čačanska ljepotica i stenli. Agrotehničke mjere preduzeo je na vrijeme, pa se nada da će izbjeći veće štete na voću.
Prskanje
-Prskali smo insekticidima, sredstvima protiv plamenjače i drugih biljnih bolesti. Najviše nas brine ova šljivina osa. Najviše zla nanese. Mora se reagovati čim krene vegetacija, pa sam ja voćnjak tretirao još u fazi bubrenja – kaže ovaj majevički voćar, koji je prošle godine imao 50 tona šljive.
I Miroslav Pavlović prskao je voćnjak više puta.
– Sedam puta sam do sada prskao i efekat se vidi. Dva, tri prskanja smo kiselinama i borom obavili odmah poslije mraza da bi cvat zaštitili i pomogli voću da preživi stres zbog šljivine ose. Imamo i klopke koje pokazuju koliko se insekata uhvati. Drugi voćari se žale na smotavac, a kod mene nema ništa. Moraš da radiš, stalno da budeš u voćnjaku. Da mu daš ono što traži, inače ili nema roda ili je loš kvalitet, pa onda ništa nisi postigao. A mi radimo voće za izvoz. Njihovi zahtjevi i standardi se moraju ispoštovati ili si džaba radio – kaže Pavlović.
Prošla godina rekordna
Ugljevički voćari prošle godine imali su rekordan rod. Ove jeseni ubraće, kažu, znatno manje, ali su zadovoljni.
-Imali smo nekoliko mrazeva koji su uzeli danak iako smo voćnjake zaštićivali, zadimljavali paljenjem sijena i slame. Mada će biti manji prinosi od prošlogodišnjih, opet ćemo napuniti hladnjače i sušare – ocjenjuje Pavlović.
U voćnjacima u kojima zaštita nije odrađena na vrijeme plodove je napala šljivina osa, čijem razvoju je pogodovalo toplo proljeće bez padavina. Oštećeni plodovi se lako prepoznaju po crnim tačkicama na mjestu ubušivanja larve, upozorava agronom Stanko Tadić.
Crna i žuta osa ubrajaju se u najvažnije štetnike šljive.Voćari koji nisu intervenisali na vrijeme i zaštitili voćnjake pretrpiće veliku štetu, jer jedna ženka može da položi od 40-70 jaja, a do svog punog razvoja larva može da uništi od četiri do sedam plodova.
Kako se izboriti sa štetočinom
-Poljoprivrednim proizvođačima ostaje da u samom precvjetavanju, odnosno u vrijeme kada se završi cvjetanje šljive, pored fungicida u taj tretman stavljaju i određene insekticide tj. određene aktivne materije koje mogu da suzbiju razmnožavanje šljivinih osa. Veliku ulogu pored hemijskih tretmana igra i jesenja obrada voćnjaka, okopavanje voća ili druge mehaničke mjere, jer poslije jedne generacije gusjenice prezimljavaju tako što se spuštaju se u zemljište na nekih 10 centimetara. Tako se smanjuje napad šljivine ose iduće godine – kaže agronom Stanko Tadić.