U Tuzlanskom kantonu, proizvodnja voća i povrća u plastenicima i staklenicima je u ekspanziji. Trenutno je oko 20 hektara poljoprivrednih površina zaštićeno plastenicima. Zbog promjene klime, tvrde ratari, plastenici su budućnost proizvodnje.
Poljoprivredni proizvođač iz Tuzle, Halid Ustavdić, plasteničkom proizvodnjom bavi se više od dvadeset godina. U naselju Kicelj ima tri plastenika i proizvodi papriku i paradajz.
“Plastenik je budućnost. Zaštićen prostor i može se navodnjavati fino, ili iz bunara ko ima, ili gradskom vodom. Može se pripremati zaljevanje.”
Ustavdić od jednog plastenika ima prinos od tonu i po do dvije tone paradajza godišnje, a sličan urod ima i paprika. Organski proizvodi imaju zagarantovan plasman na tržištu i sami su sebi reklama.
“Ovo je isključivo na organskoj hrani. Nema hemije, paradajz i papriku hranim sa kokošijim palentiranim gnojivom, koje nema primjesa neke hemije. To je takozvano pečeno gnojivo“, dodaje Ustavdić.
BiH je prošle godine uvezla paradajza u vrijednosti od 18 miliona maraka, a paprike 15 miliona. Uvoz iz godine u godinu raste a domaća proizvodnja posebno plastenička ne može da dodje do izražaja, tvrde iz Privredne komore TK.
“Kada gledamo sa pozicije tržišta, znamo da nam je ovaj sektor jako neorganizovan, odnosno nikako organizovan, jer naših proizvoda nema u marketima i u dovoljnim količinama na tržnicama, tako da nam je to osnovni problem.”
Iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako TK ima 413 proizvođača povrća u plastenicima. Poticaji se isplaćuju redovno, a ove godine planirano je da se sa 200 hiljada maraka finansira nabavka plastenika novim korisnicima.
“Mi smo prošle godine uvidjeli da je veoma bitna plastenička proizvodnja i poticaj povećali za nekih 20% u odnosu na protekle godine. Za tu namjenu izdvojili smo oko 600 hiljada KM. Imali smo oko 200 hiljada kvadrata za proizvodnju povrća u zaštićenom prostoru.”
Plastenička proizvodnja ima svijetlu budućnost, slažu se svi naši sagovornici. Otežana distribucija unutar BiH, stvara ambijent da je lakše doći do paprike iz Grčke, nego do one iz plastenika sa tuzlanskog Kicelja.
U nastavku pogledajte kompletnu priču našeg Vahidina Mujagića.