U posljednjih tri mjeseca za prirodu je izgubljeno šest jedinki medvjeda u Bosni i Hercegovini, po tri u oba bh. entiteta.
Ekolozi ističu da to pokazuje koliko je neophodno imati jasne protokole o postupanju u ovakvim i sličnim situacijama te koliko je važno imati formiran interventni tim za velike zvijeri.
"Ovakve situacije nas podsjećaju na neophodnost unapređenja i rješavanja pitanja upravljanja vrstama u našoj zemlji", saopćeno je iz Centra za životnu sredinu.
"U ovom trenutku RS ima formiran interventni tim dok FBiH nema", upozorava Aleksandra Anja Dragomirović, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja iz Centra za životnu sredinu.
Pojašnjava da je izrada plana upravljanja za mrkog medvjeda u RS u toku, dok je ranije započeti proces u FBiH, zbog nedovoljnog interesa radne grupe, prestao sa radom.
"Zabrinjavajuće je da je u kratkom periodu zabilježeno šest jedinki koje iz nedovoljno razjašnjenih uzroka ili zbog nepostojanja jasno definisanih protokola nisu u životu ili nisu dio prirodnih ciklusa. U periodu koji je pred nama trudit ćemo se u ovom segmentu unaprijedimo ovu oblast, a za to nam daje podstrek i nedavno održan prvi sastanak radne grupe za izradu plana upravljanja medvjedom u RS gdje imamo stručan i posvećen tim sa željom i spremnosti da se završi ovaj proces", naveli su iz ovog centra.
Sastanak radne grupe održan je nakon potpisivanja memoranduma o saradnji između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Centra za životnu sredinu koji implementira projekat "Zaštita mrkog medvjeda na području Dinarida".
Podršku u implementaciji ovog projekta pruža i najpoznatiji istraživač medvjeda na Balkanu, profesor Đuro Huber.
Izrada plana upravljanja za medvjeda je važna aktivnost ovog projekta, jer do sada ovakav dokument nije izrađen niti za jednu vrstu u BiH što predstavlja dodatni izazov i odgovornost za cijeli tim.
"Planovi upravljanja za vrste su preduslov za implementaciju mnogih međunarodnih konvencija kojih je potpisnik i naša država. Takođe važnost izrade ovakvog dokumenta je i u definisanju protokola, jasnih korak koji se preduzimaju u situacijama sičnim onima koje su se dešavale u prethodnom periodu", objasnila je Aleksandra-Anja Dragomirović.
Podsjećaju da su tri mrtve jedinke mrkog medvjeda pronađene u okolini Banje Luke (na području tromeđe opština Kotor Varoš, Kneževo, Čelinac), a na području Sarajeva, u okolini Kreševa pronađena je mečka sa dva mečeta u jako lošem stanju.
Nalazi interventog tima u slučaju trećeg medvjeda pronađenog u okolini Banje Luke upućuje na trovanje.
"Leš medvjeda je mužjak i ukazivao je na zrelu jedinku dobre fizičke kondicije. Prema navodima veterinara patologa u untrašnjosti želuca su se nalazilile manje rane sa tragovima krvarenja, koji mogu ukazivati na eventualno trovanje divljači", stoji, između ostalog, u zapisniku člana interventnog tima Željka Sekulića.
Kada je riječ o mečki i mečićima pronađenim na području Kreševa, intervencija veterinara nije donijela željene rezultate i mečka je izgubila bitku za život. Mečići su smješteni u zoološki vrt uprkos savjetu profesora Đure Hubera da je najbolje za mečiće da se vrate u prirodu i ne navikavaju na prisustvo čovjeka.
"Medvjed kao divlja vrsta za čiji život i opstanak postoje optimalni stanišni uslovi u našoj zemlji nema opravdanu potrebu da bude uhvaćen, zatvoren i osuđen na život u kavezu. Saglasni smo sa preporukama struke da je za ove jedinke, u situaciji u kojoj se trenutno nalaze, najbolje da se nakon višednevne prihrane puste nazad u prirodu, a do tada da se smanje kontakti jedinki sa čovjekom. Život u kavezu u ovom slučaju nije bolje, jedino ili opravdano rješenje i iz tog razloga apelujemo na nadležne da vrate jedinke nazad u prirodu. Iako su sada mladunci, smatramo da imaju šansu da prežive jer je tek mjesec jun te uz malo sreće do zime mogu dovoljno da ojačaju, prežive u prirodi", poručuju iz Centra za životnu sredinu.