Štete na poplavljenom području Gnojnice u Lukavcu još uvijek se saniraju, a još nema tačnih podataka koliko je tačno objekata poplavljeno i kolike su štete. Ova poplava ponovo je otvorila pitanje ljudskog nemara ali i pitanje koliko se ulaže u održavanje vodotoka. Odgovor na to je da samo oko 10 % apliciranih projekata prema resornom kantonalnom ministarstvu, obuhvata održavanje vodotoka u ovom kantonu.
Umjesto luka i krompira, porodica Sejdinović bere plastične stolove, šerpe, flaše i drugo smeće koje je poplava donijela na njihovu njivu.
"Najviše me brine kako ću ovo očistiti. Šteta što je bila, šta ću. Ne mogu ništa. Valja očistiti, a tu trebaju sredstva", rekao je Džemal Sejdinović iz Gnojnice.
A sredstva su vlastita. Sejdinovići plaćaju radnike da očiste oko 30 cm mulja iz dvorišta, garaže, pomoćnog objekta. I drugi mještani se snalaze kako umiju.
"Bunar ne koristimo, druge vode nemamo. Od kone dovlačim vodu sa kolicima. Veš ne peremo dok ne vidimo kakvo će stanje biti. Plastenik mi je otišao, povrće, paprike, sve oko kuće što sam imala", kazala je Mejra Softić.
"Ušla nam je voda. Kada sam došla, bilo mi je bilo unutra na parketu. Bila sam Orahovici, auto sam tamo ostavila. Moj muž je srčani bolesnik, njemu ako dođe šta loše, kako ću ga provesti?", rekla je Hasiba Sejdinović, mještanka.
Za sanaciju vodotoka u TK, lokalne zajednice godišnje imaju na raspolaganju pet miliona KM koje se prikupe od vodnih naknada. No, to nije prioritet.
Mustafa Šakić, ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumrstva TK je izjavio:
"Ako se vodimo posebno prioritetima, imamo još sredina koje još nisu snadbjevene vodom, imamo sredina koje nemaju kanalizaciju, tako da načelnici i gradonačečnici po strani stavljaju ove vodotoke i ne apliciraju ka ministartsvu. Onda dolazimo u situaciju da godišnje imamo otprilike dvije opštine sa stanjem kakvo je danas u Gnojnici."
Iz opštine Lukavac tvrde da su ove godine imali najveći broj hidroetehničkih projekata u BiH. Aktuelni su sanacija korita rijeka Turije, Jale i Spreče te projekat Watsan, odnosno, razdvajanje otpadnih voda. U pripremi su projekti vrijedni 12 miliona ali Lukavac nema novac. I za problem u Gnojnici, traži pomoć sa viših nivoa vlasti.
"Posebno imamo jedan problem saobraćajnice Tuzla- Doboj koja se ponaša kao brana. Odvodnja ispod saobraćajnice. Imamo na nekoliko mjesta odvode koji nemaju adekvatne profile, nisu urađene kako treba. Poziva Federalnu direkciju cesta da pristupimo izdradi projekta odvodnje ovih bujičnih tokova ispod saorbaćajnice", izjavio je Edin Delić, načelnik Opštine Lukavac.
A dok se odredi ko je za šta kriv i nadležan, Sejdinovići pune formular za procjenu štete. Ne očekuju ništa osim da se konačno riješi problem korita Gnojničkog potoka.
"Što je najžalosnije, iste stvari nam se ponavljaju. Svaka poplava, svaki potok i pljusak koji bude u Ratišu gore, nama ovdje prouzrokuje štetu. Radi mostića koji nemaju odgovarajući propust", pojasnio je Džemal Sejdinović.
Umjesto čiste vode, flore i faune, bh. vode krase bespravno izgrađene kuće, ograde,mostovi i smeće. Slika ružna ali istinita, štetna i porazna za BiH.
Gnojnički potok tipičan je primjer tipičan je primjer svih rijeka, jezera, vodotoka i drugih vodenih površina u BiH, punih smeća, ljudskog nemara, punih bespravno izgrađenih mostova. Koliko god ljudi uništavali prirodu, ona to još većom mjerom vraća kao što je slučaj u Gnojnici.