Za voćarsku proizvodnju u Republici Srpskoj ova godina bila je jedna od težih, jer su loše vremenske prilike dovele da pojedine voćne vrste nemaju na svojim zasadima čak ni jednog ploda.
Zato, kako kažu voćari, ne čudi ni činjenica da je u velikoj mjeri ovogodišnji rod desetkovan.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, rekao je da je ovo vrijeme s kišom koja pada nekoliko dana nepovoljno uticalo na voće.
"Ima dosta vlage u zemlji, dosta su visoke temperature pa smo morali dodatno pojačati zaštitu, a samim tim povećani su i troškovi. Bez obzira na to što imamo malo roda, moramo voće tretirati ako želimo da iduće godine imamo rod", kazao je Dojčinović.
Prema njegovim riječima, voćari ne mogu očekivati velike prinose što se tiče breskve, ali ni šljive ni trešnje.
"Prinos kruške je manji za 50 do 60 odsto, dok je u pojedinim regijima čak i manji. Kada je u pitanju jabuka, koje imamo najviše u zasadima, prinos će sigurno biti manji i do 60 odsto, mada imamo zasada koji nemaju nijednog ploda", kazao je Dojčinović i dodao da je najviše pogođeno područje Potkozarja.
Dodaje da je ova godina jako loša za voćare i ističe da će to na kraju uticati i na krajnju cijenu voća, koja će, kako kaže, ove godine biti poprilično visoka.
"Vidimo sada po jagodi, trešnji, malini, višnji da su cijene jako visoke", kazao je Dojčinović i istakao da će zbog ovako nepovoljne godine voćari biti prinuđeni da dižu kredite da bi mogli isplatiti dobavljače.
Voćar Nikola Vukota iz Gradiške ističe da ima voćnjak od sedam hektara te da na nekim sortama voća nema ni ploda, kao što je slučaj sa šljivom.
"Što se tiče jabuke i kruške, tu mogu i očekivati neke prinose, ali trešnja je ove godine podbacila 80 odsto", kazao je Vukota.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, ističe da je ova godina nepovoljna od ranog proljeća, koje je bilo izrazito sušno, tako da je to ostavilo traga i na ratarskim kulturama.
"Onda su kasnije bili proljećni mrazevi koji su voćarske kulture oštetili u punom cvatu skoro pa 100 odsto, tako da ćemo imati određene deficite", kazao je Marinković i dodao da su voćari u velikom problemu.
"Voćari će sigurno morati izmirivati svoje obaveze, jer hemijski tretmani su skupi, a oni će ih morati sprovoditi bez obzira na to da li će imati ploda ili ne", pojasnio je Marinković.
Ističe da su i povrtari u sličnoj situaciji jer nema sunčanih dana, bez obzira i na plasteničku proizvodnju.
"Ovi vremenski uslovi pogoduju razvoju patogena, odnosno biljnih bolesti, a nedostatak svjetlosti utiče na to da povrće ne može da sazri", naglasio je Marinković.
Dodao je da pored štete na voću i povrću, sigurno je da će je biti i na pšenici i ječmu, a kako kaže Marinković, jedino proljećne kulture, odnosno kukuruz i uljarice, u boljem su položaju.
Međutim, za razliku od voća, gdje su veliki gubici, situacija je mnogo povoljnija što se tiče povrća, jer kako ističe Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, ove godine zasijano je čak i do 30 odsto više povrća, pa su samim tim i očekivani prinosi veći.
"Jedino što nam sad nedostaje su sunčani dani, da povrće uspije da sazri", zaključio je Mastalo.