Brojni voćari u Gradačcu ostali su bez uroda ove godine. Štete koje je nanijelo olujno nevrijeme tokom juna i koje je već 250 proizvođača prijavilo, zbrajaju se u milionima maraka.
Šljive, jabuke, kruške su uništene. Led i grad tokom juna pričinio je štetu koja je, prema preliminarnim procjenama, veća od 10 miliona KM. Porodica Unikić je za 20 minuta ostala bez jedinih prihoda.
“Šteta je ogromna, još se tačno ne može procijeniti ali to je preko 100.000 KM, jer na 10 hektara voćnjaka nije mašilo ništa, sve je zahvatio grad”, kaže voćar iz Gradačca Sevret Unkić.
Oštećenje na stablima je trajnije i oporavak će trajati nekoliko godina. Gradačac je poznat po izvozu voća, a sada mnogi nemaju proizvoda. Još veći apsurd u svemu tome je što se radi o jedinom gradu u Federaciji koji ima protivgradnu zaštitu, rakete koje su bile spremne tokom oluje.
“Ali u vrijeme kada je bilo neophodno da taj intenzitet djelovanja bude veći bilo je zabranjeno zbog polijetanja nekog aviona sa Aerodroma Tuzla i sticajem okolnosti štete su daleko veće nego što bi bile”, ističe gradonačelnik Gradačca Edis Dervišagić.
O jačini nevremena svjedoči i voćnjak Nermina Bristrića, gdje su uništene čak i protivgradne mreže na dijelovima parcela, ali zahvaljujući kojima su štete manje.
“To mnogo znači. Ovo je izvanredna situacija jer je bilo previše leda i previše olujnog vjetra. Inače mi druga parcela nije stradala ovako”, navodi Bristrić.
“Mi smo tražili, vršili apele prema ministarstvima, federalnom, kantonalnom, da se u poticajne mjere uvrste ove mreže sa subvencioniranjem, da bi se zaštitilo i da bi ljudi imali neki interes da rade ovo. Ako se ovako nastavi, teško da će ljudi moći sami prebroditi”, upozorava Edvin Taletović, direktor poljoprivredne zadruge PMG Gradačac.
Gradonačelnik ističe da je Uprava spremna sufinansirati nabavku iz budžeta i prijedlog će ići na Vijeće, a bit će upućeni apeli i na više nivoe vlasti.
Iz Civilne zaštite navode da će se morati svi uključiti u pružanje pomoći poljoprivrednicima, a iz Zadruge podsjećaju vlast na vrijeme kada su pandemija i zatvaranje granica pokazali značaj domaće proizvodnje.