Ambrozija proizvodi pelud u velikim količinama koji je jedan od najjačih poznatih alergena. Klasični simptomi alergijskog rinitisa su kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice te pojačano suzenje očiju.
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije (HBŽ) upozorilo je poljoprivrednike na pojavu ambrozije (Ambrosia artemisifolia L.).
Ambrozija niče polovicom travnja dok s cvatnjom počinje sredinom srpnja, a koja traje sve do početka prvih mrazeva. Taj opasan jednogodišnji korov brzo raste, obično do 150 centimetara visine, a sjeme ambrozije zadržava klijavost i do 40 godina.
Stabljika joj je razgranata, četvrtastog presjeka i obrasla je dlačicama. Listovi su joj naspramni, jajoliki, dlakavi i višestruko perasto dijeljeni, cvjetovi su žućkaste boje, skupljeni u duge grozdaste cvati na vrhovima stabljike i bočnih grana.
Ambrozija proizvodi pelud u velikim količinama koji je jedan od najjačih poznatih alergena. Klasični simptomi alergijskog rinitisa su kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice te pojačano suzenje očiju.
Kao čest problem uz alergijsku hunjavicu razvija se i astma, pa stoga iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HBŽ-a apeliraju na poljoprivrednike, kao i vlasnike i korisnike voćnjaka, vrtova i sličnih površina, da uništavaju ovaj korov, po mogućnosti dok još nije počela njegova cvatnja.
Na manjim površinama i u slučaju pojave pojedinačnih biljaka ambroziju je najpoželjnije uništavati čupanjem cijele biljke zajedno s korijenom.
Na većim površinama preporuča se košnja biljaka odmah iznad tla, a što je poželjno uraditi prije cvatnje ambrozije kako bi se spriječilo širenje peluda i stvaranje sjemena. Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama, po mogućnosti, treba tretirati odgovarajućim herbicidima dozvoljenim za tu namjenu.
Kao ekološki najprihvatljivija mjera podrazumijeva se održavanje površina u nezakorovljenom stanju, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HBŽ-a.