U toku je berba borovnice na plantaži Nusreta i Sanele Sušić u blizini Bihaća, a vlasnici kažu kako će ove godine prinos biti rekordan i iznositi oko 12 tona, dok su tokom nekoliko proteklih godina godišnji prinosi bili od pet do šest tona.
Sušići kažu kako su, zahvaljujući pomoći USAID-a, podigli protivgradnu mrežu, a gradske vlasti su im pomogle u nabavci hladnjače i mlina za preradu borovnice. Zbog obima posla tokom berbe angažovali su 25 radnika, te ističu kako se ovih dana radi od jutra do mraka.
"Radi se o potpuno zdravom i ekološkom proizvodu jer se borovnica uzgaja bez upotrebe bilo kakvih hemijskih preparata", kaže Sušić za "Nezavisne".
U podizanje plantaže uloženo je više od 300.000 maraka, a ona se prostire na više od 2,5 hektara s oko 600.000 sadnica.
Vlasnici kažu kako se s normalnim prinosom mjesečno po hektaru može zaraditi oko 10.000 maraka, ali ističu kako uzgoj nije ni jeftin ni jednostavan. "Uzgajanje borovnice se mnogo razlikuje od drugih voćaka. Jako je osjetljiva na kvalitet vode, zemljišta i pripremu terena. Zahtijeva konstantnu pažnju, okopavanje, navodnjavanje, ali i nabavku kvalitetnih sadnica. Prva zarada može se očekivati tek nakon tri godine. Ako se sve uradi kako treba, po jednom hektaru prosječno može da se dobije oko 15 tona borovnice", objašnjava Sušić.
Dodaje kako se posljednjih godina na evropskom tržištu odjednom pojavila velika potražnja za plodovima borovnice, te da je prednost u tome da ova kultura jedino na našim prostorima uspijeva u junu i julu, kad zbog nestašice na tržištu dostiže i najvišu cijenu.
Objašnjava kako uzgoj borovnice u odnosu na malinu i jagodu ima brojne prednosti jer ona plodove daje u periodu između 30 i 50 godina, branje je lakše, a plod stabilniji i otporniji na transport.
"Također, borovnica ima duži period branja, što omogućava bolju organizaciju i iskorištenost radne snage", objašnjava Sušić.
Nutricionisti kažu kako ovo bobičasto voće sadrži supstance koje smanjuju rizik od nakupljanja masnih naslaga, a samim time i od bolesti srca, a njihovo konzumiranje pridonosi boljem učenju, poboljšanju motoričkih sposobnosti i usporavanju demencije.
"Sve je veći broj poljoprivrednih proizvođača na području Unsko-sanskog kantona koji se odlučuju na sadnju i uzgoj borovnice, a pretpostavlja se kako je ovom kulturom zasađeno više od sedam hektara zemljišne površine", kažu u Poljoprivrednom zavodu USK.