Žetva pšenice u BiH je pri kraju, a poljoprivrednici iz oba entiteta su naveli kako su ove godine prinosi iznad prosjeka kao i kvalitet zrna. Ipak, s obzirom na to da količine neće u potpunosti zadovoljiti potrebe, BiH će biti prinuđena da još dodatno uveze ovu žitaricu.
Kako je kazao Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, u ovom bh. entitetu je situacija i više nego zadovoljavajuća kada je riječ o rodu pšenice. Zrno je kvalitetno, a kako je dodao, samo bi otkupna cijena mogla biti bolja, a ona je trenutno 31 fening po kilogramu.
"Sada ostaje da vidimo hoće li država ispoštovati obećanjei uključiti robne rezerve koje će imati funkciju stabilizatora tržišta. To bi značilo da poljoprivrednici ne bi imali problema s otkupom, ne bi bacali proizvodnju ako bi se država na vrijeme uključila i otkupila te je smjestila u robne rezerve i dalje plasirala ili već nešto drugo što odluči. U tom slučaju poljoprivrednici ne bi imali problema, oni bi nastavili raditi, sijati i proizvoditi te imati siguran otkup i taj lanac se ne bi prekidao", pojasnio je Bićo.
Glavni problemi poljoprivrednika je što u BiH ne postoji zaštita proizvođača
S obzirom na to da se pojavom koronavirusa u najvećoj mjeri kupovalo brašno, Bićo ipak nije mogao garantovati da li će odličan rod pšenice značiti i to da brašno, ali i hljeb neće biti skuplji u narednom periodu.
"Mi još nismo na nivou da možemo zadovoljiti potrebe naših mlinara, a s druge strane se nalazi i uvoz u kojem je nelojalna konkurencija. Postoje mlinari koji ne rade, ne siju sjetvu već se samo bave otkupom i mljevenjem i prema posljednjim informacijama kojima raspolažem, oni trenutno imaju iz Hrvatske pšenicu po 27 feninga pred mlinom, dok je naša od 31 do 36 feninga, sve zavisi od otkupljivača. Međutim, cijena je zadovoljavajuća, tako da se nadamo da to neće utjecati na poskupljenja, ali sve će se znati u narednom periodu", kazao je Bićo.
Kako je naveo, svi problemi poljoprivrednika u BiH proizilaze iz toga što u našoj državi nema zaštite proizvođača, adekvatne kontrole na granicama s obzirom na to da postoje potpisani sporazumi na kojima je navedeno da se uvoz ne može zabranjivati, ali se, kako je dodao, on može kontrolisati.
"Potrebna je kontrola da nam u državu ne ulazi otpad i upitna roba. Hrvatska naprimjer, izdvaja 500 miliona eura sredstava poticaja na nivou godine i imaju pristup evropskim fondovima za isto toliko sredstava. Shodno tome, proizvođač iz naše zemlje ne može biti nikako ni blizu njih, pogotovo ukoliko se uzme u obzir da oni imaju poticaje za izvoz i sve ono što kod nas ne postoji", naveo je Bićo.
Kako je dodao, pojavom pandemije, državne vlasti su najavile i određene poticaje u vidu jesene sjetve i to upravo pšenice. Ipak, navodi da je BiH i dalje ovisnik o njenom uvozu jer je na području naše države nema dovoljno.
"I ove godine nas očekuje ista situcija bez obzira na to što je dobro pšenica rodila zato što je koronavirus u BiH došao u martu, a pšenica je uveliko već bila zasijana na istim površinama kao i prethodnih godina. Situacija s količinama se može popraviti tek od naredne godine, a to se nadamo s obzirom na obećanja nadležnog ministarstva da će podržati sjetvu i ubrzati poticaje. To je sve povezano, jer poljoprivrednik je zadovoljan kada mu se na vrijeme sve isplaćuje i ima podršku, onda on bez problema može raditi. Kada je situacija drugačija, onda se postavlja pitanje zašto da bilo šta rade, siju, ulažu velika sredstva i onda to sve na kraju bacaju, a to se kod nas često dešava jer nemamo sigurnost otkupa", naglasio je naš sagovornik.
O količini pšenice u Federaciji BiH za ovu godinu još nije mogao govoriti jer će se, kako je naveo, to znati nakon završenog procesa i otkupa.
"Nakon što se to sve prijavi onda se zna i konačna količina pšenice, ali je urod inače ove u odnosu na prethodne godine iznad standardnog prosjeka, dobar i kvalitetan jer nas je vrijeme služilo, a i poljoprivrednici su imali više vremena, posvetili su se privredi kako treba", istakao je Bićo.
Pojava koronavirusa je na najbolji način ilustrovala paniku kada su bile zatvorene granice, naveo je Bićo i dodao da upravo u tom trenutku u našoj državi nije bilo dovoljno pšenice u mlinovima te je samim time bila velika i potražnja za brašnom.
"Sada se nadamo da su se mlinari opametili i da su napunili mlinove kako bi mogli izdržati do proljeća, a od naredne godine mislim da ćemo imati dobar dio domaće proizvodnje koji će moći zadovoljiti naše potrebe ukoliko nas naravno vrijeme posluži. Želim istaći i to da je koronavirus zapravo poljoprivredi najviše odgovarao jer su ljudi imali viška vremena, uplašili se, sijali, država je pozitivno pričala o ovoj oblasti i podržala je i želimo samo da ostane tako", rekao je.
Bićo je kazao da je za vrijeme pojave koronavirusa bilo mnogo neopravdanih postupaka koje su poljoprivrednici napravili u BiH.
"Mnogo njih bi trebalo biti kažnjeno jer su ti isti poljoprivrednici kupili sjemena prije koronavirusa, zasijali povrće, a kada su plodovi počeli pristizati, odlučili su enormno podići cijene, a u međuvremenu im je gorivo pojeftinilo kada su radili sjetvu, a imali smo situaciju da je na tržnicama i pijacama povrće bilo duplo skuplje. Nažalost iskoristili su priliku tokom pandemije i to uradili, umjesto da snize cijene ili da ostanu na prošlogodišnjem nivou", poručio je Bićo.
U RS-u količina pšenice se kreće i do devet tona po hektaru
Kontaktirali smo i predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, Stojana Marinkovića koji nam je kazao da je u ovom entitetu žetva pšenice završena na više od 95 posto površina te da su također prinosi pšenice iznad prosjeka.
"Rod je po pitanju količina i kvaliteta zrna premašio očekivanja i kreće se od pet pa čak i preko devet tona po hektaru. Na ovoj cijeni od 30 do 32 ili 33 feninga po kilogramu, a ona inače zavisi od klase i kvaliteta. Oni koji su uspjeli naplatiti pšenicu su relativno zadovoljni i možemo reći da je ova godina za poljoprivrednike bila izuzetno uspješna", naveo je Marinković.
Marinković je kazao da je tokom pandemije zabilježen pad potrošnje svih poljoprivrednih proizvoda.
"U ovom trenutku posebno mesari, odnosno, farmeri imaju problema s plasmanom tovne junadi i svinja i to je nešto što remeti plasman i dalje tokove i obnavljanje dalje proizvodnje. Shodno tome, imali smo sastanak u Ministarstvu poljoprivrede RS-a s prerađivačima mesa i pokušavamo da pronađemo najbolji modalitet kako bismo organizovali interventni otkup i riješili se tržišnih viškova", zaključio je Marinković.