Proizvođači mesa na području Bosne i Hercegovine nalaze se u nepovoljnom položaju zbog prekomjernog uvoza svinjskog i junećeg mesa u zemlju, te su viškovi mesa postali već hroničan problem iako se u BiH ne proizvodi više od trećine od ukupnih domaćih potreba.

 

Iz tog je razloga Udruženje poljoprivrednika BiH zajedno sa grupom proizvođača i prerađivača mesa uputilo poziv institucijama BiH da uvedu opterećenje prilikom uvoza svinjskog i junećeg mesa u BiH, kako bi se zaštitila domaća proizvodnja svinja i junadi, ali i klaoničari od nelojalne konkurencije.

"Uvozom svježeg rashlađenog svinjskog i junećeg mesa nisu ugroženi samo primarni proizvođači, već i klaonice u BiH koje se suočavaju s problemom viška radne snage", saopšteno je iz Udruženja poljoprivrednika BiH.

Oni traže da se u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju s EU odmah uvedu opterećenja pri uvozu svježeg rashlađenog svinjskog i junećeg mesa svih kategorija koje bi se sastojalo od prelevmana od dvije KM po kilogramu i 10 odsto carine u trajanju od 200 dana.

"Pošto su cijene žive junadi i svinja pale ispod svake granice rentabilnosti, a nema ni potražnje, smatramo da je naš zahtjev opravdan", istakli su iz Udruženja.

Kažu da će ukoliko njihovi zahtjevi ne budu ispoštovani biti uništena proizvodnja junećeg i svinjskog mesa, a time i klaonični kapaciteti.

Zahtjev su, osim Udruženja poljoprivrednika, potpisale mesne industrije "Rakitno" Posušje, "Bajra" Travnik, "Vizion" Rogatica i "Suša komerc" Visoko, koje imaju klaonice i trpe problem zbog nelojalne konkurencije sa uvezenim mesom.

I Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, potvrđuje da se nalaze u nepovoljnom položaju zbog prekomjernog uvoza.

"Niko ne traži da se zabrani uvoz, nego da se ograniči. Svake godine smanjujemo proizvodnju jer ne možemo da prodamo proizvode, iako je svinjsko meso domaći deficitaran proizvod te nam to stvara revolt", kaže Maljčić.

On kaže da domaće stanovništvo manje troši meso jer zbog korone nema tradicionalnih okupljanja, dok je drugi razlog koji im konstantno stvara višak prekomjeran uvoz iz zapadnih zemalja, gdje se takođe pojavio višak mesa.

"U Njemačkoj i Austriji sav višak koji je tamo nastao vrlo vješto nastoje da plasiraju nama, subvencionišu izvoz i rješavaju se viška. Mi smo lijeni, tromi, podmitljivi i uvijek riješimo recimo njemački ili holandski problem, a naš stavljamo pod tepih pa kad stigne", rekao je Maljčić.

Istakao je da će interventni otkup u RS donekle pomoći da se riješe viškova, ali da ostaje dubina problema prekomjernog uvoza.

Kako Maljčić kaže, cijena svinjskog mesa je u padu te je u proteklih mjesec dana bila 2,80 KM po kilogramu, a sada je došla do 2,30 KM.

"Cijena od 2,80 KM je normalna cijena i trebalo je da se drži do oktobra, međutim ona je sve niža. Cijena je prošle godine bila isto oko 2,70-2,80 KM", kaže Maljčić.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, rekao je da u institucijama na nivou BiH uporno odbijaju da uvedu mjere zaštite domaće proizvodnje, te da imaju hroničan problem sa viškovima iako ne proizvode više od trećine ukupnih potreba za domaće potrebe.

On je rekao da konstantno zahtijevaju ograničavanje uvoza, te je apelovao na institucije BiH da zaštite na taj način domaće proizvođače.