Podsticaji za poljoprivrednu proizvodnju u TK povećani su sa 4,5 miliona na sedam miliona KM za ovu godinu, a razlog ovakve odluke su veliki problemi poljoprivrednika tokom pandemija virusa korona, posebno proizvođača voća i povrća.
Proizvođači su imali i probleme sa vremenskim nepogodama u proljetnom i ljetnom periodu. Stoga je Vlada TK odlučila povećati iznos, a to bi najviše trebalo pomoći voćarima.
Ahmed Pašalić iz Gradačca, koji proizvodi šljivu, jabuku i krušku na četiri hektara zemljišta, kaže da zbog velikih klimatskih promjena zadnjih godina jedva opstaje.
"Ne pamtim ovakvu godinu, mada se ovim bavim još od prije rata. Ja imam krušku koja je posađena 1980. godine, a koju je mraz uništio prije leda i nemam krušaka ni za jelo. Štete su ogromne. Led je voće obio i to je druga klasa, za industriju. To je 10 ili 15 feninga po kg i ne možeš izvući ni troškove. Proizvodnja je uništena", kaže Pašalić i dodaje da ga jedino može spasiti hektar voća pod mrežama koje nije uništeno.
Vremenske nepogode prouzrokovale su štetu od oko osam miliona maraka na području Gradačca i potreban je znatan iznos za sanaciju.
"Opredijelili smo se za onu proizvodnju koja nije predmet federalne novčane podrške. TK poznat je po brendu izvoza šljive. Moramo pomoći proizvođačima da prevaziđu probleme. Opredijelili smo se i za jesenju sjetvu", pojasnio je Samid Šarac, pomoćnik ministra poljoprivrede TK.
U korist proizvođača ide i nedavna izmjena Zakona o novčanim podrškama, pa će voćari sada dobijati poticaje po hektaru zasađene površine, a ne po kilogramu prodatog proizvoda.
Međutim, to nije dovoljno da bi se desio potpuni oporavak voćarske proizvodnje u ovoj regiji, koja je zadnjih godina prepolovljena, smatraju u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla.
"Nedostaje sistemsko povezivanje robnih proizvođača s robnim rezervama. Kako zaštititi tržište ako se ne uključe robne rezerve da se reguliše ponuda i potražnja? Bitno je da se to uveže. Povećanjem proizvodnje, oni nemaju dovoljno velika niti kvalitetna skladišta da sačuvaju proizvode. Država tu mora biti partner koji će regulisati tržište ponude i potražnje", istakao je Suad Selimović iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Otkupna politika, vraćanje plavog dizela, izgradnja mreža protivgradne zaštite, samo su neki od koraka koje bi trebalo uraditi kako bi se zaštitila voćarska proizvodnja, poručili su proizvođači.