Zatanjirao sam osam dunuma kupusa, odnosno oko 50 tona ovog povrća, jer nisam imao kome da ga prodam, izjavio je Darko Ilić, poljoprivrednik iz Gornjih Karajzovaca, kod Gradiške.
Otkup povrća u Republici Srpskoj je počeo, ali to dijelu povrtara nije ulilo puno nade jer na nekim povrtarskim kulturama, umjesto profita, beru gubitke.
"Kupus je stigao, bio spreman za tržište, ali nije bilo potražnje. Onda su ga napale bolesti i došao mu je kraj. Da je bilo tržišta, naravno da bi se uspio prodati. To je roba prve klase", priča Ilić.
Ovaj poljoprivrednik dominantno se ove sezone uz kupus bavio i proizvodnjom lubenice, krompira i luka.
"S krompirom i lukom ću takođe loše proći. Cijena im je niska, a potražnja nikakva. Kad roba ne ide obarate mu cijenu, ali ni na taj način nismo ništa dobili. Lubenici je cijena sada oko 30 feninga, što je za ovu godinu čak i dobro", ističe Ilić za "Nezavisne novine".
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, kaže za "Nezavisne" da su s otkupom povrća počeli prerađivači, ali i firme koje mogu da ga otkupe pa izvezu.
U problemu su, ističe, poljoprivrednici iz Lijevča polja, gdje je višak nekoliko vrsta povrća, poput krompira, luka i kupusa, a prerađivača nema.
"Povrtari iz Semberije imaju kome da prodaju povrće, a kod nas nema nikoga ko bi se mogao uključiti u preradu. Imamo firmu koja bi mogla da se bavi izvozom povrća, ali njima je otežavajuća okolnost što povrća imate i u okruženju, a pritom je jeftino", rekao je Mastalo.
Pita se kako izvesti, primjera radi, krompir ili kupus kad ga i u zemljama u okruženju ima u izobilju.
"Kupus se zaorava, ni za krastavce nema pomoći. Kome ih izvesti ako je cijena niska i u okruženju? Za izvoz ima i luka, krompira... Ali, kako ćemo ih izvesti ako su u drugim zemljama jeftiniji nego ovdje? Cijena krompira ispod 40 feninga i luka ispod 50 feninga ne opravdavaju proizvodnju i da vam nešto ostane", pita lider povrtara u Srpskoj.
Podsjetimo, iz Vlade RS ranije je saopšteno da će, u cilju stabilizacije tržišta i zaštite domaće proizvodnje, iz Kompenzacionog fonda RS biti obezbijeđena 2.000.000 KM za finansiranje interventnog otkupa tržišnih viškova proizvedenog povrća u RS. Otkup povrća za izvoz je počeo, a za preradu startuje 15. avgusta.
"Mi smo proljetos govorili našim proizvođačima, ali i građanstvu, da ove godine posiju više nego što su planirali i da se poljoprivredom bave i oni koji to možda nikad nisu radili. Imamo povećanje u proizvodnji, posebno povrća, i nije fer da sad ostavimo te ljude u smislu da ne otkupimo te viškove koji su se stvorili, ne samo zbog povećanja obima sjetve, nego i zbog smanjenog konzuma, pošto nemamo velika okupljanja poput svadbi", rekao je za RTRS Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Dodao je da su se odazvale najveće kompanije poput "Save", "Vitaminke", ali i nekoliko manjih. Istakao je da očekuju da će uspjeti da otkupe i prerade 11.000 tona povrća, te pokušati da se stimuliše izvoz određene količine, tako da bi do oko 20.000 tona povrća moglo da bude zbrinuto ili kroz preradu ili kroz izvoz.
Iz prehrambeno-prerađivačke industrije "Sava Semberija" poručuju da su njihovi kapaciteti spremni da prerade dodatnih 8.000 tona povrća, bez obzira na to da li poljoprivredni proizvođači imaju sklopljen ugovor s ovom kompanijom. Direktor tog preduzeća Stevo Filipović, pozdravljajući odluku Vlade Srpske i resornog ministarstva da subvencioniše otkup povrća od domaćih poljoprivrednih proizvođača sa područja Srpske, istakao je da su spremni za ovaj posao i da će nastojati da preradi količinu koja bude dovezena.
"Ovo je velika stvar za poljoprivredne proizvođače. Svi znamo da, zbog globalnog problema izazvanog virusom korona, ne rade mnogi hoteli i restorani, te da je mogućnost plasmana tih proizvoda svedena na minimum. Mi smo tu da sve tržišne viškove koji nam budu dovezeni otkupimo i preradimo u finalni proizvod", naveo je Filipović za Srnu.