Farmeri na području Tuzlanskog kantona skoro sve količine svježe proizvedenog mlijeka namijenjenog za industrijsku preradu uspijevaju plasirati otkupljivačima. Domaće mlijeko pogodno je i za proizvodnju sira i maslaca, međutim nedovoljno djelovanje u ovoj oblasti ide u korist stranim kompanijama koje svoje proizvode plasiraju na bh. tržište.
Blizu hiljadu porodica u Tuzlanskom kantonu se bavi registrovanom proizvodnjom mlijeka, a sedam i po hiljada grla je u liniji otkupa mlijeka. Osamdeset posto njihovog mlijeka završava u dvije velike i četiri manje mljekare te jednoj kompaniji za proizvodnju sira.
Godišnje proizvedu 30 miliona litara svježeg mlijeka koje se potom prerađuje u posebnim postrojenjima. Među njima je i Jasmin Palavrić iz Kiseljaka nadomak Tuzle, koji raspolaže sa 18 stočnih grla.
"Ugovorno sam vezan s mljekarom Inmer putem našeg otkupljivača, odnosno zadruge Agropromet, tako da imam zagarantovan otkup mlijeka, što traje već 18 godina. Odvoz i plaćanje su redovni i to je već sedam godina prilično stabilizovano", kaže Palavrić za Klix.ba.
Mukotrpan, ali čestit posao
Posao kojim se bavi ocjenjuje teškim i mukotrpnim, ali i čestitim te poštenim.
"Moj radni dan počinje u pola šest ujutro, a završava se kasno uvečer, u zavisnosti od obaveza koje imam. Od ovog posla se može živjeti i ja sam živi dokaz za to. Ovo je moje profesionalno opredjeljenje i često pričam o tome", kaže nam Palavrić.
U odnosu na prethodne godine, iz Privredne komore TK navode da će mljekari 2020. pamtiti po pozitivnim pomacima koji se odnose na adekvatnu otkupnu cijenu mlijeka, urednu isplatu podsticaja i premija, ali i pogodne prilike za proizvodnju stočne hrane.
"U Tuzlanskom kantonu imamo dvije velike mljekare koje su izvozno orijentisane, međutim, one ove godine nisu bile fokusirane na turističke centre u regiji. U zavisnosti od masne jedinice, mikrobiologije i kvaliteta mlijeka, otkupna cijena ove godine se kretala u prosjeku 55 feninga po litru. Mljekare to uredno isplaćuju, a ova godina je bila povoljna i po proizvodnji stočne hrane", kaže za Klix.ba Suad Selimović iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore TK.
Farmere raduje i adekvatan odgovor federalnog resornog ministarstva po pitanju redovnih isplata podsticaja i premija za mlijeko, što se ranije otežano odvijalo.
"Nadamo se da će se uredna isplata nastaviti i u narednom periodu te da nećemo imati zastoja. Također, najavljena je i podrška jesenjoj sjetvi s posebnim iznosom od federalnog i kantonalnog resornog ministarstva, uz gradske i općinske organe, a sve kako bi poljoprivrednici zasijali što više strnih kultura", ističe Selimović.
I ova priča ima drugu stranu medalje, s obzirom na to da su mljekari i dalje nezadovoljni u segmentu zastupljenosti proizvoda u domaćim marketima.
Selimović navodi da najveći problem predstavljaju prevelike količine prerađevina iz Srbije, Hrvatske i Mađarske, posebno sira i maslaca. No, opravdanje za masovan uvoz ove dvije vrste mliječnih proizvoda krije se u nedovoljnoj razvijenosti ovakve vrste proizvodnje u našoj zemlji.
"Mi za ovo nemamo adekvatne subvencije ministarstava tako da naši sirevi i maslac nisu konkurentni na tržištu. To su visokotarifni proizvodi koji vuku veliku potrošnju mlijeka, a samim tim i njihove marže su znatno veće. Mljekarska industrija bi, skupa s federalnom i kantonalnim vladama, trebalo da napravi strateški program u kojem će biti posebno subvencionirane ove dvije proizvodnje", smatra Selimović.
Mljekarski sektor je, prema riječima našeg sagovornika, u zemljama regije visokosubvencionirana oblast, posebno u dijelu koji se tiče izvoza.
"Na naše tržište njihovo mlijeko dolazi s vrlo niskom cijenom, ali mi smo se posvetili svijesti domaćih kupaca kako bismo shvatili da je domaća proizvodnja ipak najznačajnija", naglašava Selimović.
Mladi ne žele proizvoditi mlijeko
Jasmin Palavrić s početka naše priče kaže nam da se mladi ljudi ne žele baviti proizvodnjom mlijeka, jer ovaj posao zahtijeva 24-satnu predanost. Zbog nedostatka radne snage za angažovanje, konkretno u njegovom primjeru, posao mu olakšava mehanizacija.
"O trenutnom stanju najbolje pokazuje činjenica da se prije osam godina na otkupnoj stanici nalazilo 36 ljudi, a sada sam ostao samo ja. Mlade pokušavam uvjeriti u to da se od poljoprivrede općenito može živjeti, jer imamo resurse, odnosno mnogo zemljišta i mogućnosti za različite proizvodnje. Treba uložiti u znanje, mehanizaciju, ali prije svega nam je potrebna volja", smatra Palavrić.
Većina proizvođača mlijeka aktivna je i u govedarskom sektoru, a ove jeseni su operećeni otežanim plasmanom grla na tržište. Farmeri trenutno najviše vremena troše u silažu kukuruza, koju ocjenjuju veoma zahtjevnim poslom. Za dan ili dva skinu velike količine mase koju je potrebno adekvatno zbrinuti za postizanje najboljih rezultata.