Komasacija, odnosno okrupnjavanje usitnjenih poljoprivrednih posjeda diljem Hercegovine u vremenu koje je pred nama, smatra se jednom od nekoliko strateških grana oporavka poljoprivrede kao i preduvjetom za snažnije iskorištavanje kapaciteta koje Hercegovina posjeduje, a posebice kada je riječ o kraškim poljima, piše Večernji list BiH.
U suprotnom, usitnjenost posjeda, uz nizak stupanj tehničko-tehnološke opremljenosti, kao i nedovoljno iskorištenu melioraciju, znači kako pred regijom Hercegovine, ali i ostatkom zemlje, i dalje postoji ograničavajući čimbenik, a što u vremenu koje dolazi, kada je okretanje poljoprivredi novi trend, znači propuštanje važnih prilika za proboj na nova tržišta.
Međutim, stvari se mijenjaju, a dokaz tomu je nekoliko primjera iz Hercegovine na koje treba obratiti pozornost. Jedan od posljednjih stiže iz Gruda, pa je tako Ljubo Grizelj, načelnik općine, nedavno u razgovoru za Večernji list potvrdio kako je aktualno pitanje dovođenje poljoprivrednih površina u Imotsko-bekijskom polju k njihovoj konačnoj namjeni, a jedan od smjerova odnosi se upravo na komasaciju, odnosno okrupnjavanje parcela, gdje se u suradnji s Federalnom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove za iduću godinu priprema početak projekta. Istodobno, već su realizirani radovi u kontekstu čišćenja odvodnih kanala te je u suradnji s Elektroprivredom uređeno više od 25 kilometara kanala. U fazi priprema je posao sređivanja zemljišnih knjiga, odnosno izjednačavanje katastra i gruntovnice.
Nešto istočnije, na ravnicama Mostarskog blata, ovoga ljeta mogli smo svjedočiti prizorima koji se ne viđaju baš često. Branje paprika koje će biti iskorištene za nastavak izvoza u Republiku Hrvatsku pokazalo je kako se suradnjom i strateškim pristupom mogu postići značajni rezultati. Radi se o dijelu šireg projekta koji uključuje i sadnju industrijske rajčice na nekoliko kraških polja, uključujući i ono u Ljubuškom, a sve zajedno rezultat je suradnje tvrtki Podravka i Marinada iz Mostara.
Rajčice i paprike tek su dio mozaika revitalizacije poljoprivrede, a koji će se upotpuniti dovršetkom izgradnje Podravkine tvornice u Kruševu kod Mostara. Značajno je što zanimanje za uključivanje u ovaj projekt raste iz dana u dan te je sve više onih koji kroz zadrugarstvo žele sudjelovati i dati svoj doprinos stavljanju u funkciju površina koje su godinama bile zapuštene.
Navedene aktivnosti treba pratiti i kroz strateške planove vlasti pa je tako Popovo polje u strateškim dokumentima Hercegovačko-neretvanske županije označeno kao područje na kojem bi trebalo intenzivirati proizvodnju povrća i voća, a cjelokupnu poljoprivredu pritom bi trebalo podesiti centrima kao što su Neum, Slano i Dubrovnik.
Nedavno usvojeno izvješće o realizaciji strateškog plana ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine navodi kako je bruto dodana vrijednost u sektoru poljoprivrede porasla za oko 12% u godinu dana, međutim, upozorava se kako je opća konstatacija da bh. poljoprivreda nije konkurentna i da je nužno poduzimati mjere za poboljšanje njezina tržišnog položaja.
Vlasti u ovom dokumentu stoga predlažu kako je ključno ulagati u modernizaciju i ukrupnjavanje proizvodnih kapaciteta u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi.