Jesenja sjetva u najvećoj bh. žitnici je okončana, a poljoprivrednici iz Semberije zadovoljni su urađenim poslom. Nadaju se natprosječnim prinosima, a sada se fokusiraju na zimsko duboko oranje i rješavanje problema štetnog prekomjernog uvoza proizvoda.
Stabilne vremenske prilike te iznadprosječne temperature zraka ove godine su pogodovale produžetku jesenje sjetve na području semberske regije koja je okončana prije nekoliko dana.
Na pogodnom tlu koje je ranije na adekvatan način navlažila kiša, ratari su najviše zasijali pšenice koja se prostire na 18 hiljada hektara, a potom slijedi ječam te jesenska zob.
"Mi smo u početku planirali zasijati deset posto manje, ali smo zbog dobrih prilika ovogodišnju normu prebacili za deset posto više nego prošle godine. Prema trenutnom stanju mi očekujemo da će nam iduća godina imati veće prinose, što će biti nagrada za naš uloženi trud", kaže za Klix.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.
Nekontrolisan uvoz i dalje prisutan
Najveći problem semberskim poljoprivrednicima i dalje predstavlja otežan plasman proizvoda na domaće tržište. Nelojalna konkurencija iz regije te nekontrolisan uvoz proizvoda osnovni su problem s kojim se susreću godinama.
"Na naše tržište se prekomjerno uvozi, a mi ne možemo prodati naše proizvode koji su izrazitog kvaliteta. Država po tom pitanju mora povući ručnu kočnicu kako bi nas spasila i riješila nas tržišnih viškova", ističe Bakajlić.
Prije nekoliko dana u Semberiji je održan sastanak poljoprivrednih udruženja iz cijele zemlje, na kojem su doneseni zaključci koji će biti upućeni Ministarstvu trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao nadležnom za rješavanje problema uvoza.
"U vremenu kada mi imamo tržišne viškove, država BiH ima pravo na tri mjeseca uvesti zabranu uvoza namirnica koje nisu potrebne. To bi država trebala uraditi i kroz robne rezerve, ali vidite i sami da nam politika predstavlja problem jer se vode bitke samo o tome ko će sjesti u fotelju", žali se Bakajlić.
Posljedice pandemije osjetili su i semberski poljoprivrednici kojima je plasman proizvoda posebno smanjen u vremenu zabrane rada svadbenih salona, ugostiteljskih objekata i sajmova koje su snabdijevali povrćem, mesom i namirnicama životinjskog porijekla.
Vremenske prilike pogodovale prinosima
Ova 2020. godina je na izmaku, a nakon podvlačenja crte proteklih 12 mjeseci po prinosima su bili veoma pogodni za voćare i povrtlare.
"Prinosi su bili dobri, a mi još uvijek imamo određene voćare koji svoje voće drže u hladnjačama, čekajući povoljno vrijeme za prodaju jer im je štetu nanijela pandemija koronavirusa koja nas je usporila u izvozu za skoro 80 posto", navodi član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.
Ovu, ali i prethodnu godinu obilježio je i problem u vezi sa zastojem u izvozu tovnih grla. Apel tamošnjih poljoprivrednih proizvođača u oktobru prošle godine u određenoj mjeri je dao rezultate, jer je Vlada Republike Srpske realizirala interventni otkup bikova, ali po nešto nižim otkupnim cijenama.
"To je bila privremena mjera kupovanja socijalnog mira, a naši nadležni ne shvataju da mi imamo ozbiljne probleme u ovoj oblasti. Naprimjer bikovi i meso u Srbiji i Hrvatskoj su jeftiniji jer oni imaju više podsticaja i nižu cijenu repromaterijala. Kod nas postoji razlika između Republike Srpske i Federacije BiH u premiji tovnih junadi i ona se kreće između 600 i 700 maraka", naveo je Bakajlić.
Za pet godina odjavljeno više od osam hiljada proizvođača
Prije pet godina u Semberiji je bilo registrovano 12.350 poljoprivrednih proizvođača, a danas ih djeluje nešto manje od četiri hiljade. Ovaj podatak Bakajlić ocjenjuje alarmantnim, istaknuvši da bi se svi trebali hvatati za glavu.
"Gdje su nestala ta sela, domaćini i ljudi koji pune sve budžete. Ja sam kao poljoprivredni proizvođač registrovan u sistemu PDV-a i prvo moram dati državi da bih mogao od nje nešto tražiti. Ljudi jednostavno odjavljuju svoja gazdinstva, a neki od njih rade na crno jer su na to prinuđeni", otkriva nam Bakajlić.
Nakon jesenje sjetve semberski poljoprivrednici su pristupili dubokom zimskom oranju, a prvi mrazevi pogoduju početnom razvoju pšenice. Sada također planiraju i proizvodnju za sljedeću godinu.
"Nama je i pored svega drago da je ova godina bila natprosječna po prinosima što nam, uz angažman nadležnih, može predstavljati dobru osnovu za ponovni pokušaj vraćanja sistema života u selima koja su danas pusta. To svi zajedno moramo mijenjati", smatra Bakajlić.
Iz Sela Semberije navode da je u ovom treutku veoma teško biti poljoprivrednik jer kao fabrika pod nebom oslonjeni su na milost i nemilost vremenskih prilika, a pomoć nadležnih sa svih nivoa veoma često nije dostatna.