Uprkos svim izazovima, mogu da kažem da su se nedavno pojavili prvi indikatori koji ukazuju da je privreda u BiH konkurentnija nego što se inače misli i da se trgovački sektor postepeno oporavlja, izjavio je za Fenu ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.
Ovogodišnje predsjedavanje Bosne i Hercegovine CEFTA Sporazumom proteklo je uz otežavajuće okolnosti koje je donijela pandemija koronavirusa. Rezime postignuća u 2020. bit će upriličen na CEFTA Week Konferenciji 17. decembra na Jahorini.
U razgovoru za Fenu tim povodom, odgovarajući na pitanje šta Bosni i Hercegovini donosi Akcioni plan za Zajedničko regionalno tržište potpisan u novembru na Samitu u Sofiji, Košarac kaže da zajedničko regionalno tržište predstavlja slijedeći korak regionalnog povezivanja, koji se nastavlja na MAP REA aktivnosti, odnosno aktivnosti na uspostavljanju regionalnog ekonomskog područja.
"Riječ je o većem stepenu povezivanja ekonomija regije u cilju približavanja jedinstvenom unutrašnjem tržištu EU i mogućnosti ostvarivanja svih koristi koje to tržište pruža. Dakle, kao što to i sama Deklaracija lidera šest ekonomija zapadnog Balkana definiše, ovaj vid integracija predstavlja korak ka pridruživanju jedinstvenom unutrašnjem tržištu EU", kazao je.
Po njegovim riječim, osnovni elementi na kojima se bazira uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta su potpuna harmonizacija propisa sa osnovnim pravilima koja regulišu funkcionisanje EU unutrašnjeg tržišta, baziranom na slobodi kretanja ljudi, kapitala, roba i usluga; promocija regije kao jedinstvenog investicionog područja i na taj način privlačenje značajnijih investicija; integrisanje zapadnog Balkana u okvire panevropskog digitalnog područja što će dodatno ubrzati razmjenu u okvirima navedenih sloboda, te omogućiti povezivanje na nove i savremene oblike privrednih aktivnosti u okviru EU i šire; nadogradnja industrijske baze i inovativne infrastrukture na način povezivanja sa evropskom inovativnom i istraživačkom mrežom, kao i uključivanje u međunarodne vrijednosne i lance snabdijevanja u cilju povećanja produktivnosti i industrijskog razvoja.
Imajući u vidu navedeno, razvijen je i detaljan Akcioni plan čija implementacija vodi ka ostvarivanju spomenutih ciljeva u periodu od 2021. do 2024. godine. Implementaciju ovog plana prati Evropska komisija, koja je i najznačajniji donator sredstava potrebnih za realizaciju brojnih aktivnosti. Regionalna saradnja je jedan od uslova pridruživanja EU i treba da pokažemo da smo respektabilan partner Evropskoj komisiji, ali i ostalim članicama WB6.
"Sasvim je jasno da daljnje ekonomsko povezivanje otvara mogućnosti bržeg razvoja domaće ekonomije, ne samo u pogledu trgovinske razmjene, nego i stvaranja pretpostavki za razvoj konkurentnije privrede i hvatanja priključka sa razvijenijim ekonomijama EU i svijeta", rekao je Košarac.
Bosna i Hercegovina je ove godine predsjedavajuća CEFTA Sporazumom. Govoreći o tome šta je sve učinjeno u ovom periodu, kakve je rezultate dalo uvođenje sistema "zelenih prioritetnih traka" i kakvi su planovi za sljedeću godinu, Košarac je rekao da su godinu koja je na izmaku obilježile su dvije značajne aktivnosti - održavanje i olakšavanje trgovine koja se suočila s pandemijom Covid-19, te usvajanje inicijative za Zajedničko regionalno tržište.
Kao odgovor na brzo širenje koronavirusa, ugovorne strane CEFTA-e usvojile su restriktivne mjere dajući prednost zdravlju i bezbjednosti svojih građana, što je, između ostalog, uključivalo ograničeno kretanje ljudi i robe.
"Međutim, na zajednički prijedlog CEFTA-e i Transportne zajednice, strane CEFTA-e dogovorile su se da uspostave zelene koridore i zelene trake kako bi se negativne posljedice na privredu svele na minimum, te kako bi se garantovali otvoreni trgovački kanali i obezbijedilo snabdijevanje osnovnom robom, poput hrane, medicinskih potrepština i hrane za životinje. Inicijativa je implementirana u rekordno kratkom roku, uz pomoć informacionog sistema SEED, pa smo već početkom aprila uspjeli smo da obezbijedimo brži protok esencijalnih proizvoda kao što su medicinska sredstva za borbu protiv pandemije, prehrambeni proizvodi, te stočna hrana. Uz ovo učinjen je napredak na usaglašavanju osnovnih sanitarnih mjera na prelazima, te je uspostavljen sistem koji omogućava 24-časovnu dostupnost svih usluga (veterinarske i fitosanitarne inspekcije) na prelazima koji se nalaze na osnovnim transportnim koridorima", rekao je Košarac.
Ističe da je ovo jedan od većih uspjeha u borbi protiv pandemije i najbolji primjer regionalne saradnje i nada se da će se koristiti u budućnosti i za ostale robe nakon pandemijske krize.
Kada je u pitanju četvorogodišnji plan za uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta, CEFTA će u tom procesu igrati važnu ulogu pružajući pravni, politički i institucionalni okvir za sprovođenje ove agende. Kao rezultat toga, Zajednički odbor CEFTA usvojio je mapu puta koja utvrđuje korake koje treba preduzeti u naredne četiri godine. Glavni prioriteti biće smanjiti vrijeme čekanja na prelazima za najmanje 30 posto, između ostalog, proširivanjem tzv zelenih koridora i traka do graničnih i carinskih prelaza sa EU i prilagođavanjem uobičajenom okruženju u kojem ne dominira pandemija. Nadalje, nastojaće se uspostaviti međusobno priznavanje dokumenta koje je značajno za plasiranje proizvoda i usluga na regionalna tržišta, smanjiti vrijeme i troškove regionalne e-trgovine i proširiti saradnju u CEFTA-i na nove oblasti kao što je intelektualno vlasništvo i zaštita potrošača, navodi ministar.
Govoreći o tome koliko je korona poremetila planove za unapređenje izvoza i kakvi su izazovi iskrsnuli pred domaćim proizvođačima, Košarac je kazao da smo svjedoci da je pandemija uzrokovala globalne gubitke u ekonomiji, mada je prave posljedice još teško sagledati i zavisiće od oporavka kako globalne, tako i regionalne i lokalne ekonomije.
"Naša ekonomija pretrpjela je značajan udarac, posebno turizam koji je zabilježio veliki pad nakon godina vrlo dobrog i stabilnog rasta. Iako se ne čini da je turizam na prvi pogled bitan za trgovinu, on to svakako jeste jer generiše prije svega domaću potražnju. U fokusu mog rada ove godine prevashodno je bila podrška domaćoj trgovini i privredi, a u fokusu predsjedavanja BiH CEFTA Sporazumom bila je stabilizacija regionalne trgovine u uslovima pandemije, koja je početkom godine kratkotrajno zaista bila poremećena. Međutim, brzim dogovorom o uspostavljanju tzv. zelenih koridora trgovina je stabilizovana i danas se odvija nesmetano. Uprkos svim izazovima, mogu da kažem da su se nedavno pojavili prvi indikatori koji ukazuju da je privreda u BiH konkurentnija nego što se inače misli i da se trgovački sektor postepeno oporavlja, uz koordinaciju i podršku Ministarstva i drugih partnera sa kojima radimo na entitetskim nivoima", rekao je Košarac.
Po njegovim riječim, ohrabrujuće je, recimo, da je BiH u oktobru 2020. imala nešto bolji izvozni rezultat nego u istom periodu 2019.
"Iz mog ugla, to je direktan rezultat aktivnosti koje smo sprovodili u olakšavanju izvoza prehrambenih i poljoprivrendih proizvoda prethodnih mjeseci gde smo uspjeli da ispregovaramo bolje izvozne aranžmane sa Turskom, Rusijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Otvaranje novih tržišta za plasman domaćih proizvoda od ključne je važnosti za domaće privrednike, koji su suočeni sa problemom tržišnih viškova, nastalih usljed pandemije Covid-19 i umanjenog unutrašnjeg konzuma. Mi smo, takođe, nedavno krenuli sa implementacijom projekta podrške trgovini i sektoru usluga koji finansira EU i koji bi trebalo da pruži dodatnu podršku konkurentnosti domaćih kompanija, posebno onih koje su fokusirane na izvoz. Nadam se da će to biti dodatna podrška izvozu, trgovini i uslugama u BiH. Naravno, nama su bitni regionalni partneri sa kojima ostvarujemo visok nivo trgovinske razmjene, ali tu je takođe moguće ostvariti dodatni rast. U konačnici, oporavak kako regionalne, tako i domaće privrede zavisiće od oporavka evrozone, koja je ključna za stabilan ekonomski rast zapadnog Balkana i šire", zaključio je Košarac u razgovoru za Fenu.