Ukoliko Savjet ministara BiH usvoji odluku o uvođenju prelevmana i carina na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa, sasvim sigurno doći će do rasta cijena i velikih problema u prerađivačkoj industriji, a u ovom trenutku predloženom odlukom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH nisu zadovoljni ni farmeri ni mesoprerađivači.
S jedne strane, farmeri okupljeni u Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske nisu zadovoljni prijedlogom da se carine i prelevmani održe samo 200 dana jer, kako ističu, u tom periodu sigurno neće doći do oporavka domaće proizvodnje. S druge strane, mesoprerađivači kažu da je suludo donositi takvu odluku jer se njome uništava prerađivačka industrija.
"Usvajanje takve odluke je spasavanje primarne proizvodnje, a uništavanje kompletne prerađivačke industrije. Ako takva odluka bude usvojena, a nadam se da neće, prvo će doći do poskupljenja mesa na domaćem tržištu. To je sigurno i niko ne treba u to da sumnja jer mi sada imamo svinja na tržištu recimo za 15 dana, nemamo više", rekao je Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH i jedan od mesoprerađivača.
On naglašava da bi odluku o povećanju carina i uvođenju prelevmana na svježe i smrznuto meso morala pratiti odluka koja se odnosi na prerađevine od svinjskog i goveđeg mesa.
"Sjeverna Makedonija, Srbija i Hrvatska u BiH će uvoziti gotove proizvode iz sirovine koja je duplo jeftinija i šta se mi tu možemo nadati. Mi se s tim ne možemo nositi. Ako odluka bude usvojena slijedi povećanje cijena na domaćem tržištu i potpuna eliminacija domaćih prerađivačkih kapaciteta", rekao je Vasić, dodajući da bi cijene svježeg mesa na tržištu usvajanjem odluke porasle za najmanje tri KM po kilogramu.
Inače, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Savjetu ministara BiH predložilo je uvođenje carina na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso od 10 odsto plus prelevmane od 1,5 KM po kilogramu uvezenog svinjskog mesa i 2,5 KM po kilogramu goveđeg mesa. Ova odluka, ukoliko bude usvojena, trajala bi 200 dana, međutim prema nezvaničnim informacijama u Savjetu ministara BiH u ovom trenutku ne postoji većina za njeno usvajanje.
"U ovom slučaju najjednostavnije je primijeniti tačku 3 člana 39 SSP-a, koja kaže da se mjere mogu uvesti na maksimalan period od dvije godine i produžiti eventualno još za toliko. Za dvije godine mi sigurno možemo podići našu farmersku proizvodnju i malo se oporaviti od propasti kroz koju smo prošli, a efekti ove mjere bili bi vidljivi", rekli su u Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača, koji su tim povodom pisali i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, Savjetu ministara BiH, Vladi Republike Srpske i Predsjedništvu BiH.
U svom pismu oni ističu da proizvodni ciklus odgoja krmače od praseta traje godinu dana u najboljem slučaju, a da bi se dobila tovna svinja za klanje treba još šest mjeseci.
"To je jednostavno biologija. Proizvodni ciklus junadi, pod pretpostavkom da nabavimo tele mase 150 kg do mase od 650 kg - treba ostvariti 500 kg prirasta, u najboljem slučaju traje 400 dana, odnosno 13 mjeseci", navode u Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača.