Gavrilo Stevanović iz mjesne zajednice Batkuša kod Šamca živi od uzgoja brojlera - proizvodi 8.500 ovih pilića, ali namjera mu je da proizvodnju proširi za još 8.000.
- Proizvodnjom brojlera počeo sam se baviti 2011. godine. Radio smo sa firmom "Zlatno pile" iz Šamca, koja je prestala sa kooperacijom, a danas radim sa "Magijem" iz Tešnja. Kapacitet koji danas imam je 8.500 pilića. Nadam se da će i nadalje biti dobra i zadovoljavajuća saradnja, a takođe i rezultati - priča Stevanović za Srnu.
On napominje da su ulaganja, kada je riječ o objektu, velika.
- Vakcinisanje vrši firma i jednodnevne piliće dobijamo od nje. Na kraju se to sve sravni i dobijemo svoju zaradu. To izađe negdje kao beskamatno kreditiranje 40 dana, tako da ne ulažem ništa od svojih sredstava.
Uslov za ovaj dio proizvodnje jeste kooperacija, ugovorena proizvodnja. Јedan čovjek ovaj kapacitet ne bi mogao sam da tovi i plasira. Najbitnija je ugovorena proizvodnja radi otkupa, jer mogu prodati 1.000 komada, ali kome sam da prodam 8.500 komada? - objašnjava Stevanović.
Šest puta godišnje ima ugovorenu proizvodnju, a Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske daje podsticaj na to.
- Za prošlu godinu imali smo podsticaj od pet feninga po jednom piletu. Ove godine izašao je novi pravilnik, koji još nisam pročitao, ali obećali su nam više, pa se nadam da će tako i biti - navodi Stevanović.
Stevanović ističe da "nije sjajno, ali da se može živjeti od ove proizvodnje".
- Planiram da povećam kapacitete bar za nekih 8.000 komada. Predao sam Ministarstvu papire za povrat sredstava za kapitalna ulaganja, pa ćemo vidjeti - navodi on.
Stevanović objašnjava da ova vrsta proizvodnje ne zahtijeva mnogo rada, ali zahtijeva vremena jer mora biti prisutan tokom cijele proizvodnje zbog održavanja temperature, uočavanja bolesti i obavještavanja veterinarske službe.
Tu su agregati u slučaju nestanka struje, jer će pile, ako provede 10 do 15 minuta na velikoj vrućini, uginuti.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković ističe da je peradarski sektor prilično organizovan kada je riječ i o proizvodnji i o plasmanu.
- Što se tiče subvencija za ovu godinu, po informaciji predsjednika Udruženja peradara Srpske, peradari se nadaju da će se iz godine u godinu podizati nivo. U ovom momentu oni nemaju ozbiljnijih primjedbi što se tiče informacija sa kojima raspolažemo u Savezu - navodi Marinković.