Poljoprivrednici se uveliko pripremaju za predstojeću proljetnu sjetvu, no nemaju nimalo optimistične podatke. Tvrde da će sjetva biti skuplja između 30 i 50 posto za razliku od prethodne godine. To u konačnici znači i novi udar na džepove bh. građana jer će cijene poljoprivrednih proizvoda biti znatno veće.

Petar Stevanović, poljoprivrednik iz Amajlija kod Bijeljine, kazao je da se najveći broj poljoprivrednika zadužuje u proljeće kod banaka za proljetnu sjetvu.

- Kad dođemo do berbe, onda nemamo kome prodati ono što proizvedemo. Uvijek smo u minusu. Otkupne cijene su izuzetno nepovoljne za nas, proizvođače žitarica. Svake godine zapadamo u sve veće vrzino kolo - ističe Stevanović.

Dodaju da su gotovo sva vještačka đubriva poskupjela u prosjeku oko 30 posto.

- U prošloj godini smo vještačko đubrivo “urea” nabavljali po 67 KM, a sada stotinu kilograma košta od 81 do 83 KM. Nestašica je i sjemena. Planirao sam zasijati hibrid kukuruza pionir, ali ga nigdje u prodaji nema, vlada nestašica. Svakog proljeća, prema pravilu, poskupljuje i gorivo - kaže Stevanović.

Istakao je da nakon poskupljenja goriva slijedi “lančana reakcija” na tržištu, što dovodi do novih poskupljenja strateških proizvoda, samim tim i do poskupljenja svakodnevnih životnih potreba.

I na području Tuzlanskog kantona, najvećeg u Federaciji BiH, poljoprivrednici su u velikim problemima.

Tako je prošle godine kod Huseina Šestana iz naselja Donja Lohinja kod Gračanice i u ovo vrijeme na njivi bilo 12 sijača krompira. Ove godine zasijat će samo dunum.

- Lani sam posijao 6 dunuma, kad cijena krompira spade na 25 feninga. Pet kilograma za marku, pa gdje je tu računica. Zato ove godine sijem samo dunum krompira, ostalo mi je od lani 600 kilograma. Malo više ću se bazirati na povrće i mlijeko, ali i ovdje je problem, jer su poskupjeli mineralno đubrivo, sjemenski kukuruz, i to nenormalno, i cijena nafta skočila. Šta god se u državi ili svijetu desi, udri po seljaku - kaže Šestan.

Njegov komšija Mirza Mehinbašić kaže da će saditi kupus, jagode, ono za šta je potrebno manje rada, a ima više zarade.

- Opet će narod sijati, jer ako ne siješ, njivu zauzme korov i ona „podivlja“- ističe Mehinbašić.

I u zemljoradničkim zadrugama i poljoprivrednim apotekama priznaju da su sjemena i mineralno đubrivo te sredstva za zaštitu bilja skuplja u odnosu na prošlu godinu. Hoće li se to i u kojem procentu odraziti na plan sjetve u TK, pitali smo pomoćnika ministra poljoprivrede i veterinarstva Samida Šarca.

- Za realizaciju ovogodišnje sjetve, koju smo planirali na 51.000 hektara, trebat će osigurati 72 miliona KM. Mi smo, da bismo pomogli poljoprivrednicima, u januaru isplatili sve poticaje - rekao nam je Šarac.

Stevan Trivković, vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za poljoprivredu, rekao je da je kukuruz dominantna kultura u Semberiji, s čak 81,9 posto ukupno zasijanih površina.

- Sjetva kukuruza će ovog proljeća koštati oko 1.400 KM po hektaru i ova cijena će biti nešto viša u odnosu na prošlu godinu, zbog veće cijene goriva, vještačkog đubriva i drugog repromaterijala - kaže Trivković, ističući da procijenjena vrijednost planirane proizvodnje ratarskih kultura u proljetnoj sjetvi iznosi oko 61 milion KM te da, uz procijenjenu vrijednost pšenice u jesenjoj sjetvi od oko 28 miliona KM, može se govoriti o ukupnoj vrijednosti ratarske proizvodnje od 94,5 miliona KM.