Republika Srpska očekuje da će poljoprivreda ove godine ostvariti vrijednost od 826 miliona maraka, a ukupno će biti obrađeno 234 hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta, rekao je na pres konferenciji nakon sjednice Vlade RS Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Kad je u pitanju ratarstvo, rekao je da se očekuje prihod od 337 miliona maraka.
Predstavljajući informaciju o aktivnostima na proljećnoj sjetvi, Pašalić je istakao da je plan da ove godine različite poljoprivredne kulture budu zasađene na ukupno 233.000 hektara, a u ovaj broj uključene su kulture zasijane jesenas i one koje se siju na proljeće.
Najviše će, kako je rekao, i ove godine biti zasađeno kukuruza, i to na 136.000 hektara, od ukupno 142.000 hektara, koliko otpada na ratarske kulture.
"Kada ove podatke uporedimo sa podacima ranijih godina, nemamo značajnijih oscilacija, s tim da se malo mijenja struktura, jer se udio nekih kultura smanjuje, a povećava se udio nekih drugih, poput industrijskog bilja, što nas raduje, jer smo kreirali naše mjere podrške da bismo ubacili industrijsko bilje između kukuruza i pšenice", rekao je Pašalić.
On je dodao da je registrovano povećanje sijanja industrijskog bilja, a ove godine sjetva soje planira se na oko 4.500 hektara, suncokreta na 700 hektara, uljane repice na 2.500 i duvana na oko 900 hektara.
"Kada govorimo o povrću, očekujemo oko 18.500 hektara, što je u rangu višegodišnjeg prosjeka, a dominira krompir sa 8.600 hektara", naglasio je resorni ministar.
On tvrdi da je cijena sjemena na istom nivou kao i ranije.
Govoreći o troškovima sjetve, negirao je medijske napise da su oni viši i za 50 odsto, ali je priznao da su porasli za oko 20 odsto, a za ovaj rast je, pored povećanja cijena goriva, odgovoran rast cijena različitih oblika đubriva, čije poskupljenje se kreće od tri do 30 odsto.
"Ove oscilacije ne moraju nužno da se smatraju kao posljedice korone, jer cijena dizela 2013. godine bila je 2,4 KM. Sada imamo mnogo jeftinije gorivo. Ove oscilacije su nešto što je uobičajeno u ovom sektoru", rekao je Pašalić.
Naglasio je da je najbolja podrška poljoprivrednicima redovno isplaćivanje podsticaja i povrat sredstava za kapitalne investicije, kao i regresirani dizel, za koji je, kako je naglasio, obezbijeđeno 5,5 miliona maraka.
Savo Bakajlić, predsjednik regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, komentariše da poljoprivrednici nisu zadovoljni mjerama koje se donose i na nivou države, i na nivou RS, te će biti u situaciji, ako se poskupljenja nastave, da moraju razmišljati o obustavljanju proizvodnje.
"Zaštitne mjere koje se donose, odlažu se, a ova situacija pogoduje uvozničkim lobijima. Imaćemo sastanke ovih dana da vidimo može li se išta učiniti, jer ovako nemamo perspektivu da razvijamo domaću poljoprivrednu proizvodnju", rekao je on.
Bakajlić je rekao da je cijena svih repromaterijala porasla, uključujući i sjeme za kukuruz, te da su troškovi veći i do 40 odsto zbog ove situacije.
"Kukuruz treba da sijemo iz čardaka. Ja neću kupiti sjeme po ovim cijenama. Nema računice da se ulažu velika sredstva, trud i rad, troše mašine, a sve to za šta", kaže on.
I Vlada FBiH raspodijelila sredstva
Vlada Federacije BiH je na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu usvojila Program utroška s kriterijima raspodjele sredstava "Subvencija privatnim preduzećima i preduzetnicima - poticaj za poljoprivredu" utvrđen budžetom FBiH za 2021. godinu u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH u iznosu od 87.000.000 KM.
Mjere novčane podrške predviđene ovim programom doprinose ispunjavanju ciljeva unapređenja poljoprivredne proizvodnje, jačanja konkurentnosti na domaćem i inostranom tržištu te povećanju ponude domaćih poljoprivrednih proizvoda.
Povećana su sredstva za biljnu proizvodnju koja ove godine iznose 13.330.000 KM. Za animalnu proizvodnju predviđeno je 56.200.000 KM.