Ogromne površine poljoprivrednog zemljišta u USK koje je nekada bilo u vlasništvu propalih zemljoradničkih zadruga su neiskorištene i propadaju umjesto da se obrađuju.
Prema riječima Sulejmana Kulenovića, ministra poljoprivrede u Vladi USK, jedan od prioritetnih zadataka ovoga ministarstva u narednom periodu biće da se takvo zemljište evidentira te da se pokuša staviti u funkciju ekonomskog razvitka.
Veliki broj zemljoradničkih zadruga, koje su bile u državnom vlasništvu, u poslijeratnom periodu otišao je u stečaj ili su ekonomski propale, s tim da imovinsko-pravni status zemljišta koje su posjedovale nikada nije riješen.
Kulenović ističe kako je zbog toga potrebno što prije donijeti zakone da bi se odredilo kako upravljati i gospodariti takvim zemljištem, jer se radi o velikim površinama.
Načelnik općine Bosanska Krupa Armin Halitović ističe kako se u vlasništvu Zemljoradničke zadruge Ostružnica, koja je već dugo u postupku likvidacije, nalaze velike površine obradivog zemljišta.
"To zemljište se ne koristi i ne obrađuje, jer za to nema zakonskog osnova te je na višim razinama vlasti potrebno donijeti zakone kojima bi se to omogućilo", kaže Halitović, a slična situacija je i u ostalim lokalnim zajednicama u USK.
Prema riječima Huseina Selimovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača USK, sporno zemljište se još formalno-pravno nalazi u zadružnom vlasništvu i pored toga što su zadruge u međuvremenu ekonomski propale i praktično više ne postoje, zbog čega će oni inicirati da se donesu zakonski propisi koji će riješiti ovu problematiku.
"Postoji interesovanje brojnih poljoprivrednih proizvođača da obrađuju takvo zemljište, ali njegov status nije riješen, a niko neće da ore tuđu zemlju", istakao je Selimović za "Nezavisne".
Prema njegovim riječima, poljoprivrednici će zahtijevati i da se donesu zakonske odredbe o oporezivanju vlasnika zapuštenih poljoprivrednih površina koje se ne obrađuju, a njihovi vlasnici ne žele da ga iznajme ili prodaju poljoprivrednim proizvođačima.
"Mislim da bismo uvođenjem poreza na zapušteno zemljište motivisali vlasnike da ga stave u funkciju poljoprivrednog razvoja od čega bi na kraju svi imali koristi", smatra Selimović.
Dodaje kako bi se svim ovim aktivnostima došlo do ukrupnjavanja zemljišnih posjeda, što bi stvorilo pretpostavke za intenzivniji razvoj agrarnog sektora.
Prema procjenama, na području Unsko-sanskog kantona postoji preko 195.000 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta, od čega je 70 posto u privatnom vlasništvu, dok preostalih 30 otpada na zemljište koje je državna svojina.