Proizvođači glamočkog krompira pred velikim su gubitkom zbog nemogućnosti plasmana na tržište.
Ističu, hiljade tona krompira u Glamoču biće bačene. Proizvođači ove kulture iz Federacije ne dobijaju podsticaje, a u BiH nema zaštitnih mjera na uvoz krompira.
Iako glamočki proizvođači kilogram krompira prodaju za deset do 15 pfeniga, kupaca nema. Јedan od najvećih proizvođača Miloš Dobrijević kaže da ima višak od oko 300 tona i da će ga najvjerovatnije baciti na deponiju.
Miloš Dobrijević proizvođač krompira kaže da je 15,20 posto sve što je uspio prodati.
Dobrijević ističe da su u BiH ostale hiljade tona krompira, ne samo u Glamoču. U ovoj povratničkoj opštini sa srpskom većinom, pod krompirom je oko dvije hiljade hektara. Svake godine u prosjeku proizvode se oko 15 hiljada tona.
Dobrijević dodaje da je neophodno da se preuzmu mjere kako bi se domaća proizvodnja zaštitila, da bi proizvođači mogli prodati svoj proizvod i nastaviti proizvodnju.
Nebojša Radivojša, načelnik opštine Glamoč kaže da je fabrika koja je prerađivala krompir, usljed ratnih dejstava prestala sa radom i da do dan danas nije počela da radi.
- Fabrika koja je radila ovdje i prerađivala krompir je nažalost, usljed ratnih dejstava, prestala sa radiom i dan-danas ne radi. Privatizovana je i zaključana, tako da su naši proizvođači krompira prepušteni sami sebi - istakao je Nebojša.
U BiH je prošle godine uvezeno 19 miliona kilograma krompira, a u prva četiri mjeseca ove godine oko 10 miliona kilograma, podaci su Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. U Ministarstvu poručuju da su spremni da zaštite domaću primarnu proizvodnju u slučaju krompira.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac, rekao je da postoje problemi oko dogovora na nivou BiH kada je riječ o zaštiti domaće proizvodnje.
- Ono što je indikativno jeste da postoje problemi kada želimo da odgovorimo sa nivoa BiH na adekvatan način kako bismo zaštitili domaću proizvodnju i to na primjeru uvođenja prelevmana i pune carinske stope za uvoz svježeg i rashlađeng mesa zbog nerazumijevanja od strane kolega iz Federacije Bih. Što se tiče Ministarstva spoljne trgovine, mi smo sprmeni da razmorimo sve mogućnosti onda kada dobijemo zvanično mišljenje i zvaničan stav nadležnih entitetskih tijela, s obzirom da je poljoprivreda u isključivoj nadležnosti entiteta - kaže Košarac.
Livanjski kanton, kojem pripada Glamoč, u svojoj Strategiji razvoja na posebno mjesto stavlja glamočki krompir kao „konkurentan brend“.
Međutim, kantonalna Vlada ne podstiče njegovu proizvodnju. Na naše pitanje na koji način planiraju da pomognu proizvođačima glamočkog krompira, iz Ministarstva poljoprivrede nisu odgovorili.