"Pčelari su u zaista nezavidnoj poziciji. Već nekoliko godina su bez prinosa, a mi imamo dobar dio pčelarske populacije koja živi isključivo od pčelarstva i hrane porodicu od toga", rekao je Barašin.

Prema njegovim riječima, na našim prostorima glavne paše počinju u maju i junu.

"Imali smo kompletan maj kišan, tako da pčele nisu bile u prilici da iskoriste tu pašu. Poslije toga, iz kišnih dana nastale su izuzetno visoke temperature bez dužih intervala sa kišom, što utiče na ljude, ali i na pčele", kazao je Barašin.

Ističe da pčele više nisu u kondiciji da mogu da donesu med kao u normalnim godinama.

"Teško da se tu može nešto bitnije promijeniti. Glavne paše su izostale, tako da ovu godinu možemo smatrati izuzetno lošom", rekao je Barašin.

Da su na slabe medonosne godine u našim krajevima uticale klimatske prilike slaže se i Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.

"Tokom proljeća su bili kišni periodi i vjetrovi, nakon čega je nastao značajan period koji su pčele iskoristile za svoj razvoj. Ipak, nakon toga je došao nagli preobražaj i skok temperatura", rekao je Deljo.

Kako kaže, opšte je poznato da medonosne pčele mede do 27 stepeni, ali je temperatura od 27 stepeni u zadnje vrijeme takoreći niska.

Dodaje da pčele imaju više problema te da se muče sa donošenjem vode.

"Takođe je opšte poznato da je najmedonosnija pčelinja paša bagrem, međutim ona zavisi i od prošlogodišnjih padavina. Ove godine smo imali prinose samo u tragovima, ali značajne količine nismo imali", kazao je Deljo.

Dodaje da je u toku druga paša, lipa, odnosno kesten, kao i livada, te da ima nekih naznaka, ali da je to svakako nedovoljan prinos meda.      

"U BiH kroz stacionarno pčelarstvo imamo tri-četiri paše. Nama je dovoljna jedna pčelinja paša da bismo pokrili troškove i pčelarstvo učinili održivim", kazao je Deljo.

On ističe da je pčelarstvo ipak budućnost te da je važno da pčelari ne odustaju.

"Iako je ove godine slabiji prinos, još nije sve izgubljeno", naglasio je Deljo.

Naime, kako kaže, prema podacima koje ima, 8.000 pčelara je registrovano na prostoru BiH, a raspolažu s oko 400.000 košnica.      

"To je značajan potencijal, međutim društvo i zajednica ne vode adekvatnu brigu, tako da je pčelarstvo i te kako zapostavljeno", rekao je Deljo.

Iako će ove godine biti loši prinosi meda, Barašin ističe da to neće značajno uticati na cijene.    

"One se u zadnje dvije-tri godine nisu bitnije mijenjale, osjeti se blagi porast. Cijene se razlikuju po regijama. U nekim dijelovima Republike Srpske sada su 16 KM, a ranije su bile 15 KM", kazao je Barašin.

Dodaje da znaju da ljudi, pogotovo penzioneri, koji su i najveći konzumenti meda, nisu baš u prilici da redovno kupuju, tako da moraju voditi računa o cijenama ovog proizvoda.