Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac poručio je jučer u Sarajevu, na predstavljanju vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2021., da prioritet treba biti zaštita domaće proizvodnje.
"Uzimajući u obzir sve izazove koje je pred domaći privredni sektor postavila pandemija Covid-19, ohrabrio me je podatak da smo u 2021. zabilježili rast ukupne vanjskotrgovinske razmjene za 30,9 posto u odnosu na 2020.", poručio je Košarac.
Napomenuo je da je glavni vanjskotrgovinski partner Bosn ei Hercegovine i dalje Evropska unija, te da postoji opredjeljenje za implementaciju evropskih standarda na domaćem terenu, ali da Bosna i Hercegovina i EU treba da budu ravnopravani partneri, uz puno uvažavanje prava na zaštitu domaća proizvodnja.
"Bazično smo orijentisani na implementaciju postojećih sporazuma, ali primarno moramo voditi računa o zaštiti naših interesa i bez kompleksa razgovarati sa EU. Iskustva naših primarnih proizvođača i prerađivača govore nam o potrebi adaptacije SSP-a, jer je ovaj sporazum, nažalost, potpisan na njihovu štetu", ocijenio je Košarac.
On je podsjetio da je resorno ministarstvo u cilju sanacije negativnih posljedica u više navrata Vijeću ministara BiH predlagalo uvođenje zaštitnih mjera na uvoz svježeg i rashlađenog mesa.
"Iako konstantno izostaje podrška ministara iz Federacije BiH u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, mi nećemo odustati od prijedloga za uvođenje prelevmana i carinskih stopa, jer je apsolutno nepravedno da jedino prilikom uvoza svježeg i rashlađenog mesa u BiH, u odnosu na zemlje u okruženju, nema nikavih opterećenja", naglasio je Košarac.
Ukazao je i na potrebu otvaranja novih tržišta za plasman proizvoda iz Bosne i Hercegovine, cijeneći da je to jedna od najboljih mjera za zaštitu domaće proizvodnje.
"Ne umanjujući značaj tržišta EU, mišljenja sam da je neophodno raditi na dodatnoj povazanosti sa Rusijom, Kinom i Turskom, ali i hrabrije ući u ideju potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini sa Euroazijskom ekonomskom unijom. Riječ je o impozantnom tržištu većem od 180 miliona ljudi, na kojem bi privrednici iz Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine imali dobre šanse za dodatnu stabilizaciju i razvoj poslovanja", poručio je Košarac.
Govoreći o vanjskotrgovinskoj razmjeni u okviru zemalja CEFTA Sporazuma, on je naglasio potrebu za unaprjeđenjem i dodatnim jačanjem regionalne saradnje. S tim u vezi, posebno je izdvojio regionalnu inicijativu "Otvoreni Balkan", koja predstavlja ozbiljnu šansu za privredni napredak Republike Srpske i Federacije BiH, budući da će regionalna ekonomska zona omogućiti olakšanu trgovinu robom i uslugama, kao i slobodno kretanje ljudi i kapitala u zemljama regiona.
"Ponovu ću uputiti poziv političkim predstavnicima iz Federacije Bosne i Hercegovine da podrže i slijede politiku člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i opredjeljenje institucija Republike Srpske da zajedno sa Srbijom i drugim zemljama regije budemo dio Otvorenog Balkana. Zaista ne postoji nijedan opravdan razlog da budemo crna rupa na Balkanu i izolujemo naš privredni sektor iz ekonomski perspektivnih regionalnih tokova", naglasio je Košarac.
Pohvalio je trud, napor i zalaganje privrednika iz Bosne i Hercegovine, ističući da su uprkos svakodnevnim izazovima uspjeli da se etabliraju na regionalnom, evropskom i svjetskom tržištu.
"U tom procesu institucije možda nisu domaćoj privredi pomogle u dovoljnoj mjeri, možda nisu bile na visini zadatka. Moja poruka institucijama je da moraju biti servis privredi i svojim aktivnostima dati vjetar u leđa privrednoj zajednici", poručio je Košarac, navode iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.