Pin It

Nestašica, ali i previsoke cijene repromaterijala veliki su problemi koji se nalaze pred poljoprivrednim proizvođačima za predstojeću proljetnu sjetvu

3a02a3e3 fe33 48d5 9b95 c765db2d4fe6poljoprivreda55

Nestašica, ali i previsoke cijene repromaterijala veliki su problemi koji se nalaze pred poljoprivrednim proizvođačima za predstojeću proljetnu sjetvu, saglasni su sagovornici "Nezavisnih novina".

Ističu da je razlog nestašice, ali i skoka cijena upravo poremećaj u snabdijevanju koji je nastao zbog sukoba Ukrajine i Rusije.

Navode da je trenutno nestašica sjemena kukuruza na tržištu, ali i mineralnog đubriva, koje već mjesecima ruši rekorde što se tiče cijene.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, rekao je da je prisutna nestašica sjemena pojedinih hibrida kukuruza, obično onih najrodnijih.

"Ono što je još gore po poljoprivednike pred proljećnu sjetvu je da cijene mineralnog đubriva vrtoglavo rastu. Ova kriza u Ukrajini i Rusiji koja se dešava dovela je do ponovnog porasta cijene mineralnog đubriva, budući da znamo da su ove zemlje naši najveći dobavljači", kazao je Marinković.

Kako je rekao, budući da je BiH uvoznička zemlja, podložni smo svakoj oscilaciji na tržištu, kako u pogledu količina, tako i što se tiče cijena.

I Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, ističe da je trenutno nestašica sjemena kukuruza po poljoprivrednim apotekama.

"Cijene sjemenskog kukuruza nisu previsoke, tako da iznose od 80 do 110 KM, sve zavisi od sjemenske kuće i hibrida, ali ga je jako teško naći u prodaji, dok cijene mineralnog đubriva rastu na dnevnom nivou, pa tako urea košta i 2.500 KM po toni, a KAN 1.400 KM", kazao je Bakajlić.

Ističe da će rast cijena inputa diktirati broj registrovanih poljoprivrednika i zasijanih površina, jer ukoliko cijene nastave da rastu ratari nemaju nikakvu ekonomsku računicu da siju velike količine.

"Ova sitaucija nimalo ne ide na ruku poljoprivrednicima i velike će nam pare trebati da ove godine uspijemo završiti proljećnu sjetvu", ističe Bakajlić.

Kako je rekao, ratari će biti prinuđeni da siju hibride koji neće biti visoke rodnosti, te se, kada bude vrijeme žetve određenih kultura, mogu očekivati izrazito niski prinosi i na kraju totalni pad ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje.

Izvor