Sanela Klarić, zastupnica Naše stranke u Parlamentu FBiH, tražila je danas da Parlament usvoji zaključak kojim se Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Vlada Federacije BiH obavezuju da pripreme izmjene Pravilnika o načinu i uslovima ostvarivanja novčane podrške po modelu poticaja proizvodnji. Izmjene koje predlaže u funkciji su suzbijanja kriminala koji provode pojedini proizvođači u saradnji s vlastima. Klarić opisuje kako dolazi do kriminalnih radnji:
„Prema upućenim izvorima koje sam konsultovala dešava se, na primjer, da mljekara navede da je otkupila veće količine mlijeka nego što jeste kako bi proizvođač dobio veću finansijsku podršku. Proizvođač potom mljekari proda mlijeko po nižoj cijeni a nekad joj da i besplatno.
Dešava se čak da pojedini prerađivači koji su ujedno i proizvođači pišu da su utrošili za proizvodnju, na primjer sireva, puno veću količinu mlijeka od stvarne te na osnovu lažno predstavljene potrošnje mlijeka dobijaju podršku.
Ogroman kriminal se dešava i kad je u pitanju uzgoj tovnih životinja. Neki proizvođači uopšte ne tove životinje, nego ih utovljene kupuju u zemljama EU. Utovljene životinje na carini se prikažu kao mladunci spremni za tov u našoj državi. U kriminal su, dakle, uključeni i pojedini carinici. Utovljena stoka se tako carini manjim iznosom. Također, na carini se prikažu i manje količine koje se uvoze.
Kada utovljene životinje dođu na farmu, farmeri su dužni podnijeti prijavu za proizvodnju kako bi mogli dobiti poticaje. Tada im dolaze državni službenici, koji su dužni u zapisnik unijeti činjenično stanje koje su zatekli kod ulaza životinja u tov kao i izlaza nakon što životinje provedu određeno vrijeme u tovu. Tom prilikom se dešavaju zloupotrebe, jer službenici pišu manju ulaznu težinu životinja nego što jeste kao i veći broj životinja koji se nalazi na farmi. Kada zahtjev stigne u Federalno ministarstvo, njihovi službenici idu na teren da još jednom provjere stanje na terenu. Obično se šalju podobni koji napišu da je sve u redu.“
Izmjenama Pravilnika koje predlaže Klarić povećala bi se kontrola Federalne i kantonalnih inspekcija nad dodjelom poticaja jer bi se potrebni dokumenti za dodjelu poticaja unosili u aplikaciju tako da bi veći broj inspektora imao uvid u sve potrebne dokumente. Vratila bi se praksa skeniranja formulara, računa i izvještaja koja je ukinuta a počela bi se i koristiti aplikacija koja je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koštala dva miliona KM, a koja se godinama ne koristi. Zastupnički dom Parlamenta FBiH odbio je da usvoji zaključak zastupnice Klarić. Klarić kaže da je to odbijanje još jedan dokaz kriminala o kojem govori.