Popis poljoprivrede u Bosni i Hercegovini koji bi trebalo da bude održan naredne godine nakon više od 60 godina, trebalo bi, između ostalog, da prikaže stvarno stanje domaće poljoprivrede i da smanji malverzacije prilikom dodjele podsticaja.
Podsjećamo, u martu je u Sarajevu održan sastanak Agencije za statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku FBiH i Republičkog zavoda za statistiku RS na temu sprovođenja priprema za pilotpopis poljoprivrede koji su sve statističke institucije uvrstile u svoje godišnje planove za 2022. godinu, a koji se planira sprovesti istovremeno, u četvrtom tromjesečju 2022. godine.
"Na temelju popisa stanovništva iz 2013. i podataka o korisnicima sredstava podsticaja za poljoprivrednu proizvodnju procjena je da će popisom poljoprivrede u BiH biti obuhvaćeno oko 680.000 domaćinstava.
Zadnji sveobuhvatni popis poljoprivrede u BiH sproveden je 1960. godine i od tada se rade procjene", saopšteno je nakon ovog sastanka.
Vesna Ćužić, direktorica Agencije za statistiku BiH, kazala je za "Nezavisne novine" da će se popisom poljoprivrede osigurati kvalitetni podaci za analize stanja, potencijala i planiranja razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH.
Ostoja Šinik, načelnik Odjeljenja za poljoprivrednu politiku, ruralni razvoj i međunarodnu saradnju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, naveo je da je veoma bitno da se uradi popis poljoprivrede, jer on nije urađen od 1960. godine.
"Ovo pokazuje da mi raspolažemo nezvaničnim podacima. U svim zemljama popis se radi na osam do deset godina, a možda i češće. Benefiti vršenja poljoprivrednih popisa su da one institucije koje realizuju i kreiraju poljoprivrednu politiku znaju sa kakvim resursima raspolažu, odnosno čime sama zemlja raspolaže", naveo je Šinik za "Nezavisne novine".
Istakao je da su nam potrebni ovi podaci da bismo radili na izradi poljoprivrednih politika.
Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, istakao je za "Nezavisne novine" da je popis poljoprivrede u jednu ruku spas za domaće poljoprivrednike.
"Međutim, spas je i to da prvo narod treba da se odluči za domaću proizvodnju jer je to sigurno i pod kontrolom. Za ono što uvozimo nemamo kontrolu kako se uzore, kako se gaji te da li su modifikovani proizvodi", pojasnio je Hasanović.
Prema njegovim riječima, popis poljoprivrede vodi ka boljitku i napretku za poljoprivrednike.
"Popisom će državni organi moći planirati vrstu novčanih podrški za poljoprivrednike te će biti manje malverzacija", kazao je Hasanović.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, istakao je da još nije kasno za popis poljoprivrede, ali je toga znatno manje nego prije 1015 godina i samog urušavanja poljoprivredne proizvodnje u BiH.
"Mi apelujemo unazad nekoliko godina da se to uradi kako bismo znali čime raspolažemo, koje su naše potrebe, a koliko proizvodimo, kako bismo znali da se opredijelimo za pojedine vrste i segmente proizvodnje i mogli nesmetano plasirati svoje proizvode. Isto tako, kada dobijemo popis, imaćemo ravnomjerno i pravedno raspoređen Agrarni budžet i istinski poljoprivredni proizvođači će dobiti podršku i izbjeći će se određene malverzacije", naveo je Marinković za "Nezavisne novine".
Dodao je da u naprednim zemljama u strukturi vrijednosti stočarska proizvodnja zauzima oko 55 odsto, kako bi i ostali segmenti bili podstaknuti, dok je kod nas to veoma narušeno i nema vrijednost ni 30 odsto od ukupne poljoprivredne proizvodnje.
"Ovaj popis bi znatno olakšao i rad institucija, kao što su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, jer ćemo imati dodatne podsticaje iz nekih evropskih fondova koji mogu pomoći domaćoj poljoprivredi", naglasio je Marinković.