Divlje svinje će i ove godine predstavljati veliku opasnost po poljoprivredne proizvođače na području Unsko-sanskog kantona, a već pristižu informacije o šteti koju čine na poljima kukuruza, iako još nije došlo do dozrijevanja ove kulture.
Nisvet Muharemagić, poljoprivredni proizvođač iz naselja Golubić, nadomak Bihaća, kaže kako su mu krda ovih divljih životinja već uništila značajan dio zasada, te strahuje da bi šteta mogla biti još veća.
"Svake godine strahujemo za usjeve, uložimo novac, zasijemo i na kraju ne dobijemo ništa. Ne znam šta je rješenje problema, jer svi odgovornost prebacuju na druge, niko nije nadležan, a svake godine sve je gore", kaže Muharemagić.
Dodaje kako se godinama bori s ovim problemom i da nikada nije dobio nadoknadu za pričinjenu štetu.
Međutim, na meti ovih štetočina nisu samo kukuruzi, već i žitarice, pa su tako potpuno uništili parcelu s pšenicom koja pripada Hilmiji Hrnjiću, bihaćkom poljoprivredniku.
"Ni zrno nismo odnijeli kući, sve su uništile. Kombajn nije imao razloga ni doći, jedne godine unište pšenicu, druge kukuruz i tako redom. Zbog toga moramo odustati od mnogih njiva koje su rodne, ali na njima ništa ne može ostati", kaže Hrnjić.
Ista situacija je i na području općine Sanski Most, a jedan od poljoprivrednika koji također godinama muku muči s ovim problemom je Enes Tatarević iz sela Fajtovci.
"Skoro sam obilazio parcele i primijetio sam da su čopori divljih svinja već pričinili znatnu štetu. Kako klipovi budu dozrijevali, šteta će biti još veća i to se ponavlja već godinama", kaže Tatarević.
Kaže kako su im predstavnici nadležnih institucija savjetovali da ograde svoje zasade električnom žicom, ali dodaje kako za su za to, s obzirom na to da se radi o ogromnim površinama, potrebna izdašna finansijska sredstva koja poljoprivrednici nemaju.
U lovačkim društvima ističu kako ne mogu pomoći poljoprivrednicima s obzirom na to da je na stazi lovostaj i da, po zakonima koji regulišu ovu oblast, ne postoji mogućnost organizovanja bilo kakvog lova.
Također ističu kako poljoprivrednici, da bi uopšte imali mogućnost da traže nadoknadu štete ili njihovu reakciju, moraju imati ograđene i zaštićene zemljišne parcele.
Dobri poznavaoci svijeta životinja ističu kako zbog sve praznijih sela divlje svinje bez straha dolaze iz viših planinskih predjela, gdje su im staništa, u blizinu naseljenih mjesta i nanose štetu na poljoprivrednim kulturama.
Iako su iz institucija vlasti, koja su nadležne za ovu problematiku, godinama obećavali kako će se pozabaviti ovim problemom, do sada ništa konkretno nije učinjeno na tom planu.