Prinosi od žitarica na području Unsko-sanskog kantona, najviše zbog suše i problema s repromaterijalom, biće umanjeni ove godine za najmanje 30 odsto u odnosu na planirano.
Prema procjenama iz Poljoprivrednog zavoda USK, parcele zasijane pšenicom na području ovog kantona dale su oko 2,5 tona zrna po hektaru. Jedan od razloga manjih prinosa u ovoj godini su izuzetno visoke cijene mineralnih gnojiva i drugog repromaterijala, zbog čega značajan broj ovdašnjih ratara nije adekvatno nađubrio svoje usjeve, što je uticalo na rodnost.
Prema riječima Hamdije Bašagića, poljoprivrednika iz Cazina, urod kukuruza ove godine biće preplovljen, što će usložniti cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju s obzirom na to da je riječ o temeljnoj kulturi i glavnom izvoru stočne prehrane.
"Urod kukuruza će ove godine iznositi od tri do pet tona po jednom hektaru, a isto je kada se radi o merkatilnom i silažnom kukuruzu. U vrijeme cvjetanja biljaka bile su izrazito visoke temperature, tako da se značajan broj plodova uopšte nije razvio. Suša se odrazila i na prinose trave, tako da nije bilo drugog otkosa", kaže Bašagić.
Dodaje kako već razmišlja o redukciji broja grla koja drži na svojoj farmi, s obzirom na to da će količina hrane za stoku biti značajno umanjena.
"To će značiti i manje prihode, a doći će i do otpuštanja radnika. Proizvodnja mlijeka je već u padu, prvenstveno zbog nekvalitetne hrane, tako da je teško vrijeme pred poljoprivrednicima", kazao je Bašagić.
Takođe, jedan od problema kada je riječ o poljoprivredi na području Unsko-sanskog kantona su i usitnjene poljoprivredne parcele, što poskupljuje obradu zemljišta u uslovima kada je došlo do enormnog povećanja cijena goriva.
Jedan od problema za poljoprivrednike predstavljaju i divlje svinje, koje čine ogromnu štetu, prije svega na usjevima kukuruza, a efikasno rješenje za ovaj problem dosad nije nađeno.