Poljoprivrednici širom BiH su u strahu od "toplinske flacije" – gubitaka osnovnih usjeva uzrokovanih sušama i visokim temepraturama zbog kojih bi cijene hrane mogle ove jeseni dostići nove maksimume, produbljujući krizu sve praznijih džepova građana. Od nadležnih zahtjevaju pomoć i proglašenje elementarne nepogode. Gosti Novog dana su Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH i Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije.
Bićo podsjeća da bh. poljoprivrednici inače proizvode 20 posto potreba države, a kada je najbolje i do 30 posto.
“Suša je učinila svoje. U samoj sjetvi smo imali problem kada su poskupili svi inputi – mineralno gnojivo, nafte, sjemena – do 300 posto. Ljudi su se nekako snašli, a došla je suša i sad nema ni tih 20 posto. Imali smo sastanak poljoprivrednih udruženja iz cijele BiH i tražili da se proglasi elementarna nepogoda, da se pomogne ljudima da se može raditi jesenja sjetva”, kazao je.
Dodaje da nije bilo odgovora insticija.
“Živimo u komplikovanom i nakaradnom sistemu. Doći će odgovor Vijeća ministara da se obratimo entitetima, entiteta da se obratimo kantonima, a kantona da se obratimo opštinama. I tako u krug”, istakao je.
Navodi da su u suši najviše stradali kukuruz i silažni kukuruz.
“To je kultura koja najviše nosi u ishrani stoke. Stočari najviže siju silaže jer je to najkvalitetnija hrana, a koju je lako uzgojiti. Imate površina gdje je i 100 posto to stradalo. Neće ljudi imati čime hraniti stoku. Koncentrati su svakako preskupi, nije dobra situacija nikako”, istakao je.
Prema riječima Bakajlića, štete će se tek sumirati.
“Na prvi pogled, kukuruz je doživio toplotni šok. Prinosi će biti umanjeni negdje 80 posto i čak negdje i 90 posto. Ova kiša zadnja što je pala je dala neke znakove života, ali ovo što je zasijano u optimalnom roku je doživjelo katastrofu. Desit će se da će se narod riješiti stoke. Doći ćemo u problem da ćemo imati manjak hrane, a to se ne može za godinu dana povratiti. Mislim da smo kao država u velikom problemu po tom pitanju.
Navodi da su poljoprivredna udruženja u BiH tražila proglašenje elementarne nepogode zbog suše.
“Da se pokuša poljoprivrednim proizvođačima, država i instutucije, pomoći u ovom trenutku kada smo već na izdisaju. Da moramo povesti računa da spasimo šta se spasiti može. Ovo je bila jedna od najskupljih sjetvi u istoriji, sad očekujemo od države da nam to vrati na neki način kroz sjemensku pšenicu ili repromaterijal ili kaok god oni hoće. Mi smo spremni da sjednemo i razgovaramo”, poručio je.