Nafta i zlato u BiH su davno otkriveni. Tako je na području Tuzle zabilježena prva eksploatacija nafte i to 800 tona, što je bio prvi takav slučaj u bivšoj državi. S druge strane, poznato je da je u rijeci Lašvi ispirano zlato.
Upravo s naftom i zlatom su povezana dva projekta koja bi u našoj zemlji u sljedeće dvije godine mogla doprinijeti značajnom oporavku privrede i otvoriti nova radna mjesta.
Jedan se odnosi na istraživanja nafte i plina na području Federacije, a drugi na otvaranje rudnika zlata u Varešu.
Tehnički nivo
Tako krajem maja istječe rok do kada kompanije koje namjeravaju tražiti naftu i plin na području Federacije moraju dostaviti zvanične ponude na međunarodni tender Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH koji je raspisan 7. januara. Ministar Nermin Džindić kazao nam je da se radi o četiri istražna polja.
- Dva su na lokalitetu Posavine, jedno su Dinaridi i na području Tuzlanskog kantona u rejonu Majevice. Dva bloka na Majevici i Dinaridi su, prema istraživanju i podacima koje mi imamo, potencijalna mjesta gdje će se naći nafta. Jer, poznato je da se na području Tuzle radila eksploatacija, samo što su tada tehnologija i načini eksploatacije bili na lošem tehničkom nivou pa se nije isplatilo. Koliko će to utjecati na razvoj privrede u Federaciji? Da to ne utječe na razvoj privrede država u kojima se radi eksploatacija, to niko ne bi ni radio. To je jedan generator razvoja i zbog toga je Federacija ušla u tu priču - kazao nam je Džindić.
Nakon okončanja tendera, šest dana od dana objavljivanja Ministarstvo će, rekao je, zajedno s partnerom Vlade FBiH, kompanijom IHS iz Londona, ocijeniti ponude i ući u finalne pregovore ili odabir onih kompanija koje će istraživati i eksploatirati naftu i plin. Prema dosadašnjim informacijama, istraživanja na četiri ova bloka, površine 4.951 kvadratni metar, obuhvatit će ukupno 74 lokacije.
Tako se na području Hercegovine, odnosno Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona, nalazi 27 lokacija. Na tom prostoru istraživanja bi se trebala vršiti od Blidinja do Neuma. U Tuzlanskom kantonu nafta će se tražiti na 26 lokacija, a u Posavini na 22.
Projektni zadatak
Prof. Kemo Gutić, dekan Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli, kaže da su u resornom federalnom ministarstvu programski dobro napravili ovaj projektni zadatak te da je cijela priča metodološki dobro posložena.
- Uopće ne sumnjam da to neće biti dobar projekt, ali javnost mora znati da se to ne može realizirati preko noći. Jer, radi se o projektu koji iziskuje puno strpljenja, s obzirom na veliku količinu podataka koji se prikupljaju, ali kada je riječ o BiH, potencijali, zasigurno, postoje. Moramo biti svjesni i ekonomske opravdanosti tih potencijala jer će se primjenjivati nove savremene tehnologije. S druge strane, činjenica da već raspolažemo takvim resursima u energetskom bilansu države stvara jedan sasvim drugi ambijent - kaže Gutić.
Fakultet je, ističe, već resornim ministarstvima ustupio sve podatke, odnosno dokumentaciju kojom raspolažu o dosadašnjim istraživanjima i kontaktirale su ih velike strane kompanije koje računaju na podršku Fakulteta, kao naučne kuće.
- Rado ćemo pomoći, ali u toj priči će se, zasigurno, otvoriti prilika za posao mladim ljudima, s obzirom na to da na Fakultetu postoji studijski program Petroleum inžinjering koji je de facto i de jure podržan od Vlade BiH - kaže prof.Gutić.
Nalazišta vrijedna desetine milijardi maraka
Dosadašnje procjene govore kako BiH leži na nafti vrijednoj nekoliko desetina milijardi KM. Kompanija „IHS Global“ iz Londona, koja u svijetu ima više od 16.000 zaposlenih, godišnje ostvaruje četiri milijarde dolara prometa. Predstavnik kompanije Džim Tomas (Jim Thomas) je prilikom prezentacije ovog projekta u Sarajevu izjavio:
- Mi trebamo pružiti pomoć u kontroli rizika koji postoje za potencijalne ulagače. Razgovarali smo o mjerama i aktivnostima koje su provedene proteklih mjeseci. Sarađivali smo s jednom pravnom kompanijom odavde. Istražili smo kontekst kako bismo izradili nacrt ugovora o koncesiji, te smjernice koje će koristiti potencijalnim ulagačima koje će predvidjeti eventualne rizike i prednosti od njihovog ulaganja. Mislim da smo uspjeli prikazati Federaciju BiH kao isplativu i perspektivnu lokaciju za ulaganje.
Olovo, bakar, cink, barit...
Kada je riječ o „zlatnoj groznici“, i taj projekt se veže za britansku kompaniju. U Varešu, starom rudarskom gradu, već nekoliko godina traje projekt geoloških ispitivanja i istraživanja o količinama olova, bakra, cinka, barita, srebra i zlata i to nakon što je kompanija „Eastern Mining“ privatizirala bivši vareški Rudnik olova, cinka i barita.
U istraživanja je do sada uloženo više od 30 miliona KM. Kompanija „Adriatic Metals“ procijenila je neto vrijednost metala u Varešu na 916 miliona dolara.
Govoreći o projektu istraživanja zlata, prof. Gutić ističe da se radi o veoma potentnom području.
- To je veoma dobra priča koja jeste u istražnom dijelu još, ali, definitivno, tu se radi o kompletnom sistemu. Dakle, to neće biti devastirane površine i stare tehnologije, a osim atraktivnosti istraživanja ruda metala, tu su i drugi rijetki minerali koji su vrlo interesantni za IT sektor - objašnjava on.