Na području Unsko-sanskog kantona u toku iduće godine mogao bi biti odobren lov na medvjede zbog njihove značajne reprodukcije, kao i štete koju ove životinje čine poljoprivrednim proizvođačima.
Ovo je bila tema nedavnog sastanka predstavnika lovačkih organizacija iz gradova i općina ovoga kantona sa Sulejmanom Kulenovićem, ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
"Tražimo način, skupa s ministarstvom, kako da dođemo do izrade plana gazdovanja u koji bi uključili i populaciju medvjeda. Sve okolne zemlje gazduju na takav način s ovom divljači, redovno se vrši odstrel i tako kontroliše brojno stanje medvjeda", kaže Senad Kljajić, predsjednik Lovačkog društva Sana iz Sanskog Mosta.
Prema njegovim riječima, u posljednjih petnaestak godina na snazi je stroga zabrana lova na medvjede, a sankcije su izuzetno visoke.
Ministar Kulenović kaže da je na nivou Federacije BiH došlo do izmjene određenih pravilnika vezanih za lovstvo pa su se stvorili uslovi za izmjene planova gazdovanja kada se radi o divljači.
"Kada je riječ o okruženju, do sada je samo u Federaciji BiH bio strogo zabranjen odstrel mrkog medvjeda. U Republici Srpskoj je drugačija situacija, a treba istaći kako je jedini cilj da se redukuje brojno stanje medvjeda jer se stvarno namnožio i pravi ogromnu štetu", kaže Kulenović.
Prema njegovim riječima, buduće planove gazdovanja s divljači, u koje će biti uključena i populacija medvjeda, trebaće odobriti nadležno ministarstvo na nivou Federacije BiH. U lovačkim organizacijama ističu kako će u tim planovima broj medvjeda koji će se moći odstrijeliti biti određen na osnovu procjene njihovog ukupnog brojnog stanja u lovištima. Inače, na području Sanskog Mosta posljednji medvjed je odstrijeljen prije 15 godina, a danas se zbog brojnosti njihovo prisustvo sve češće bilježi i u neposrednoj blizini naseljenih mjesta. Najčešća šteta koju medvjedi čine su na košnicama s obzirom na to da brojni ovdašnji pčelari posjeduju pokretne pčelinjake koje odvoze na ispašu, a zna se desiti i da napadaju stoku na ispaši.
U proteklom periodu zabilježeno je mnogo takvih primjera, a u Lovačkom društvu Sana ističu kako su u velikom broju slučajeva bili primorani da vlasnicima nadoknađuju dio pričinjene štete s obzirom na to da gazduju lovištem u kojem obitavaju medvjedi.
Prema procjenama iz ovog lovačkog društva, samo na području kojim oni gazduju trenutno živi više od 50 medvjeda, što je višestruko veći broj u odnosu na samo deceniju prije.
"U poslijeratnom periodu brojna podgrmečka sela su opustjela pa se sada medvjedi i druge životinje bez straha kreću tim prostorima, hrane se u napuštenim voćnjacima i spuštaju u neposrednu blizinu naseljenih mjesta", kažu lovci.