Ratari u Bosni i Hercegovini trenutno mogu zadovoljiti svega 32 posto potreba domaćeg tržišta za žitaricama, zbog čega smo naslonjeni na masovni uvoz, posebno pšenice.
Da nam je uvoznička politika "pomutila razum" potvrđuje i činjenica da određene količine te žitarice držimo u silosima bez kupaca, dok dovozimo onu iz Hrvatske, Srbije, Mađarske i manjim dijelom Ukrajine.
EU štiti domaće proizvode
Evropska unija privremeno je obustavila uvoz žitarica iz Ukrajine u pet država članica u cilju zaštite domaće proizvodnje. Ove žitarice u manjoj mjeri su zastupljene i na području Bosne i Hercegovine, koja nema mogućnost potpunog podmirenja potreba tržišta iz domaćih proizvodnih resursa. Zbog toga se u našu zemlju uglavnom uvozi iz Srbije, Hrvatske i Mađarske, a najviše pšenice.
"Mi za potrebe Bosne i Hercegovine proizvodimo 32 posto hrane (žitarica, op.a.), imamo velike površine neobrađene državne zemlje koja bespotrebno se nalazi u zakupu. S druge strane, mi uvozimo nekih 60 posto žitarica i najmanji problem je da se to uvozi. Ali, mi u Semberiji trenutno imamo višak pšenice koja stoji, a nova stiže za mjesec i po dana. Jednostavno je neće niko kupiti, dok nadležni uvoze kako uvoze", kaže za Klix.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i Majevice.
Neophodne promjene
Domaći proizvođači navode da bi njihova proizvodnja mogla biti znatno veća, ukoliko bi nadležni poduzeli adekvatne mjere, koje se između ostalog ogledaju i u promjeni uvozne politike. Protiv uvoza ističu da nemaju ništa, ali da se jednostavno red mora uspostaviti. U suprotnom, BiH će nastaviti koračati apsurdnim putem.
"Jednostavno ta politika se mora mijenjati, iza našeg proizvođača mora stati država, ali kod nas su primarni trgovci, nakupci i šverceri. Mi smo tražili da se uvedu carine i prelevmani, ali vidite da državni nivo ne želi čuti glas naroda. Kada bi samo malo država stala iz domaće proizvodnje, mi bismo mogl podići proizvodnju koja bi zadovoljila do 50 posto domaćeg tržišta. Želimo raditi i proizvoditi, ali kada nemate kome prodati finalni proizvod i ne mili ti se raditi", navodi Bakajlić, koji je i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.
U selima Semberije kao najveće žitnice u Bosni i Hercegovini trenutno stanje u kontekstu ozimnih žitarica, odnosno ječma i pšenice je zadovoljavajuće.
Kada je riječ o kukuruzu, vremenske prilike nisu baš išle na ruku ratarima te se sa završetkom posla kasni dvadesetak dana. I pored toga ratari se nadaju dobrim krajnjim prinosima jer će se pod zasadima kukuruza naći okvirno 26 hiljada hektara zemljišta.
"Ječam je isklasao, a za mjesec dana će početi vršidba. Kada je riječ o pšenici, ona je u fazi klasanja, a glavni akcenat je na kukuruzu. U sjetvi smo postigli do 65 posto zasijanosti. Prevelika vlaga i nestebilne vremenske prilike su dovele do toga da smo izašli iz optimalnog roka, ali nastojat ćemo sve završiti u kratkom roku, iako su agrotehničke mjere specifične jer moramo koristiti dodatne herbicide zbog korova", pojašnjava nam Bakajlić.
Nepovoljne ekonomske prilike
Ekonomske poljoprivredne prilike u Semberiji su i ove godine veoma nepovoljne. Cijena sjemenskog materijala je ponovo visoka.
"Ljudi se zadužuju kako bi mogli završiti proljetnu sjetvu. Protekle dvije godine su bile sušne i to nam je nanijelo veliku štetu, izgubili smo velike količine hrane koja je za sobom povukla i gubitak stočnog fonda", zaključuje Bakajlić.
Kada je riječ o žitaricama iz Ukrajine, ukoliko bi se u narednom periodu proširila mjera zabrane uvoza u druge zemlje, poremećaji na globalnom tržištu bi se svakako mogli osjetiti. Posljedično tome bi moglo doći i do povećanja cijena brašna te pekarskih proizvoda.