Ni duplo veće subvencije za osiguranje i s`ve učestalije prirodne nepogode nisu motivisale poljoprivrednike iz Republike Srpske da kupe polisu i smanje rizike u proizvodnji pa će i ove sezone, baš kao i prethodnih, zarada ratara po svemu sudeći zavisiti od ćudi prirode.
Da je mali broj onih koji su trenutno osigurali primarnu poljoprivrednu proizvodnju pokazuju i podaci Agencije za agrarna plaćanja RS, prema kojima je zaključno sa jučerašnjim datumom bio 31 korisnik subvencije po ovom osnovu, što je jedan više u odnosu na isti period lani.
Direktor ove agencije Predrag Sladojević kazao je za "Glas Srpske" da je lani po osnovu premije osiguranja za 235 proizvođača iz budžeta isplaćeno 620.000 KM.
"Očekujemo da do kraja godine bude do 300 korisnika, jer, između ostalog, i mljekare insistiraju na tome da se osiguraju priplodne junice koje su nabavljene prošle godine", istakao je Sladojević, dodajući da je limit prema korisniku povećan sa 25.000 maraka na 40.000 KM.
Veliku štetu usljed vremenskih nepogoda u protekle četiti godine, istakao je Sladojević, posebno su pretrpjeli voćari, zbog čega su se nadležni odlučili da povećaju limit za subvencije.
"S obzirom na to da se radi o velikim iznosima štete, koje je nemoguće isplatiti, išlo se na povećane ovih subvencija, da bi što više poljoprivrednika osiguralo svoju proizvodnju", rekao je Sladojević.
Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović rekao je da poljoprivrednici nisu u mogućnosti da, pored svih drugih izdataka, izdvajaju i novac radi osiguranja proizvodnje.
"Mi da imamo dovoljno sredstava voćnjake bismo prekrili protivgradnom mrežom, koja je najefikasnija mjera zaštite, kao što su plastenici za povrtare. Jedino ratari, koji proizvode pod vedrim nebom, nemaju neka adekvatnija rješenja, ali za njih je i manja premija osiguranja", istakao je Dojčinović i dodao da nijedno društvo u RS ne nudi polisu za rizik od bolesti biljaka, kao što je slučaj sa žutom rđom, koja ovih dana hara žitnim poljima i uništava pšenicu, zbog prekomjerne količine vlage.
Voćari u Francuskoj kad su prestali osiguravati voćnjake, tek tad su, dodaje Dojčinović, stali na noge, jer su novac počeli ulagati u protivgradne mreže i druge vidove zaštite.
Prema njegovim riječima, u ovom slučaju samo banke i osiguravajuća društva profitiraju, jer malo koji poljoprivrednik može da osigura proizvodnju, a da ne podigne kredit.
"Da bi osigurali jedan hektar voćnjaka od svih nepogoda, u prosjeku je potrebno oko 10.000 KM, što je danas mnogo za većinu proizvođača", kazao je Dojčinović.
Predsjednik Skupštine udruženja osiguravajućih društava RS Bojan Popović kazao je da je od početka godine broj polisa za poljoprivrednu proizvodnju veći za desetak odsto u odnosu lani.
Javili su se novi klijenti koji žele da osiguravaju usjeve. Interesantno je da ove godine osiguravaju i rasadnike, što do sada i nije bio slučaj - kazao je Popović i izrazio nadu da bi u narednom periodu moglo biti više poljoprivrednika koji se odlučuju na osiguranje, uzimajući u obzir mjere resornog ministarstva.
Uslovi
Prema riječima Predraga Sladojevića korisnici prava na podsticajna sredstva ostvaruju na osnovu zahtjeva koji podnose agenciji, uz koji prilažu polisu osiguranja za tekuću godinu i dokaz o izvršenoj uplati osiguranja.
"Visina podsticajnih sredstava isplaćuje se u iznosu do 50 odsto od iznosa osiguranja", naglasio je Sladojević i dodao da je rok za prijave do 30. septembra.