Sektor mljekarstva u 2019. zabilježio je rekordnu vrijednost izvoza od 106,6 miliona KM, što je za 17,9 miliona KM ili 20 posto više u odnosu na prethodnu godinu, rečeno je prilikom predstavljanja analize vanjskotrgovisnke razmjene u sektoru mljekarstva.
Mlijeko i pavlaka
- Količinski posmatrano, imamo suficit u razmjeni od gotovo 6.855 tona, ali vrijednosno smo ipak u značajnom deficitu od 73 miliona KM. Razlog tome leži u nepovoljnoj strukturi razmjene, jer najviše izvozimo mlijeko i pavlaku (59 posto izvoza), dok uvozimo prvenstveno sir (45 posto uvoza), kazao je Feđa Begović, zamjenik šefa projekta Sweden/USAID FARMA II, dodajući kako je ovaj sektor ostvario uvoz od 180 miliona KM.
Prema njegovim riječima, kontinuirano raste izvoz proizvoda sa dodanom vrijednošću, kao što je jogurt, te je u zadnjih pet godina izvoz jogurta utrostručen (sa 11 na 34 miliona KM).
- Ipak, zabrinjava to što uvoz sira kontinuirano raste i u 2019. godini je iznosio 82 miliona KM, dok je BiH izvezla 7 miliona KM. Uprkos činjenici da su vrhunski sirevi iz BiH osvojili brojne nagrade za kvalitet i stigli do 14 tržišta širom svijeta, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Njemačku, Švedsku, Austriju, Švicarsku, te zemlje Bliskog istoka i zemlje regiona, mi smo lani uvezli 12.379 tona sira, te svaki dan bh. potrošači pojedu 34 tone uvoznog sira, kazao je Begović.
Hrvatska i Srbija
Tijana Muhamedagić, sekretar Asocijacije za prehrambenu industriju VTKBiH, naglasila je kako, iako je izvoz na tržište Hrvatske porastao za 33 posto i iznosi 13 miliona KM, neuporedivo bolji rezultat zabilježen je u Srbiji, gdje je izvoz više nego udvostručen (porastao za 118 posto) i sada iznosi 38 miliona KM.
ALEMA PENDEK