U zemlji mnoštva prirodnih izvora vode, suočavamo se s neobičnom situacijom. Uprkos prisustvu značajnih vodnih resursa, BiH nastavlja sve više uvoziti vodu i bezalkoholna pića iz drugih zemalja.
Ovaj fenomen postavlja jasno pitanje: Zašto BiH, s izvorima vode koje bi mnoge druge zemlje pozavidjele, ne iskorištava te izvore i umjesto toga ovisi o uvozu?
Nedostatak političke volje, slabosti u sektoru proizvodnje ili nedovoljna svijest o vrijednosti domaćeg bogatstva mogu biti neki od uzroka ove situacije.
Podaci koje zabrinjavaju
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH za Klix.ba su naveli da je u prvih šest mjeseci uvoz vode, sokova i bezalkoholnih pića, u odnosu na prvih šest mjeseci 2022. godine, veći za 16,9 posto.
"BiH je u prvih šest mjeseci 2023. godine uvezla vode, sokova i bezalkoholnih pića u iznosu od 80.043.144 KM, što je povećanje za 16,9 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2022. godine, kada je uvezeno ove robe u vrijednosti 68.489.664 KM. Kada posmatramo uvoz količinski, u prvih šest mjeseci 2023. godine uvezeno je 76,4 miliona litara, odnosno 3,9 milion litara više u odnosu na isti period 2022. godine, što čini povećanje od 5,4 posto", poručili su nam iz Vanjskotrgovinske komore.
Dodaju da je i izvoz navedenih proizvoda u prvih šest mjeseci ove godine veći za 10,9 posto, u odnosu na isti period 2022. godine, ali gledajući izvoz količinski, primjećuje se pad od 8,6 posto.
"Vrijednost izvoza vode, sokova i bezalkoholnih pića u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 22.568.668 KM, što je za 10,9 posto više od izvoza u istom periodu prošle 2022. godine kada je izvezeno 20.342.117 KM. Međutim, kada se posmatra izvoz količinski, primjećuje se pad od 8,6 posto, te možemo zaključiti da je količinski robna razmjena manja i da se samo radi o povećanju izvozne jedinične vrijednosti", naveli su.
Govoreći o ukupnom obimu razmjene u prvih šest mjeseci ove godine, on je iznosio je 102,6 mil. KM, što je više za 13,8 mil. KM u odnosu na prvih šest mjeseci 2022. god.
"U prvih šest mjeseci 2023. godine ukupan obim razmjene iznosio je 102,6 mil. KM, što je više za 13,8 mil. KM u odnosu na prvih 6 mjeseci 2022. god., tj. predstavlja povećanje od 15,5 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u periodu od prvih šest mjeseci 2023. godine iznosila je 28,2 posto, a u istom periodu prethodne 2022. godine iznosila je 29,7 posto", kazali su.
Slobodno tržište
Objašnjavajući ovu problematiku, stanje na tržištu i opcije koje ima naša zemlja, iz Vanjskotrgovinske komore navode da je BiH potpisnica CEFTA sporazuma o slobodnoj trgovini, te da slobodno tržište i marketing daje prednost vodi i bezalkoholnim pićima iz uvoza.
"BiH je potpisnica CEFTA sporazuma o slobodnoj trgovini, kao i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji između ostalog regulišu trgovinske odnose zemalja u regionu i EU i doprinose liberalizaciji trgovine. Slobodno tržište, kontinuiran marketing uz promociju i distributivni kanali daju prednost vodi i bezalkoholnim pićima iz uvoza. Ipak, ukoliko potrošači konačno shvate da kupovinom domaće vode pomažu samim sebi, a i da konzumiraju vjerovatno i kvalitetniju vodu, možda i smanjimo prekomjeran i nepotreban uvoz", naglasili su.
Na kraju poručuju da se ovaj jaz može smanjiti jedino većom zaštitom domaće proizvodnje, u smislu kvalitetnije kontrole prilikom uvoza roba iz susjednih zemalja, povećanom marketinškom kampanjom domaćih brendova i intenzivnijom kupovinom domaćih proizvoda.
Jedno je svakako sigurno, izazov prekomjernog uvoza vode i pića u našu zemlju nameće potrebu za ozbiljnim djelovanjem. Država se značajno oslanja na uvoz, umjesto da iskoristi svoje vlastite resurse i potakne domaću proizvodnju, a to stvara niz problema, najviše na ekonomskom planu zemlje.
Zbog toga važno je uključiti i angažovati vlade, poslovni sektor, te na kraju potrošaće, jer samo tako BiH može ići ka prosperitetnijoj i strateški planiranoj budućnosti.