Ko je imao vlastito zalijevanje, bunare, česme, izvore, taj je imao natprosječni prinos
Proizvodnja kornišona je veoma isplativ posao kod naših poljoprivrednika, pod uvjetom da vremenske prilike barem donekle pogoduju sjetvi i razvoju biljke. Na malim površinama, uz navodnjavanje iz vlastitih bunara, postižu se dobri rezultati.
Zapadno tržite
Ove godine zbog ekstremno visokih temperatura i suše koja je zahvatila parcele prinosi kornišona, kulture za kojom vapi zapadno tržište, kod većine poljoprivrednika smanjeni su i do 50 posto.
U ZZ Gračanka, koja je lider u organizaciji i kooperaciji proizvodnje kod svojih hiljadu kooperanata, zadovoljni su prinosima. Kako ističe organizator biljne proizvodnje Sabahudin Avdić, od hiljadu planiranih proizvedeno je oko 900 tona kornišona.
- Ko je imao vlastito zalijevanje, bunare, česme, izvore, kao što je slučaj kod našeg kooperanta Hazima Mešića, taj je imao natprosječni prinos. On je na parceli od 1,5 dunuma do sada ubrao i predao 10 tona, a berba još nije završena i on će na tako maloj površini imati zaradu oko 17.000 maraka. Malo je takve zarade, ali Mešić je sebi iskopao dva bunara iz kojih je sve vrijeme zalijevao parcelu zasijanu kronišonima - kaže inžinjer Avdić.
Zadovoljni prinosima
U Gračanki su do sada otkupili oko 900 tona kornišona. Većinu će izvesti na njemačko tržište u firmu Apimex, a manji dio isporučiti prerađivačima u BiH.