U Republici Srpskoj u toku su pripreme za jesenju sjetvu, koja će ove godine biti jeftinija nego lani, prvenstveno kada je riječ o cijenama mineralnog đubriva i sjemena.
Kako je rekao Goran Bursać, pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Srpske, đubrivo je jeftinije za oko 10, a sjemena za oko tri odsto, dok je dizel gorivo oko 11 odsto jeftinije, mada je riječ o robi čija je cijena promjenjiva na sedmičnom nivou.
"Ministarstvo poljoprivrede podržaće jesenju sjetvu sa 500 KM po hektaru za žitarice i 400 KM po hektaru za uljarice, što će sigurno moći da pokrije troškove. Prošle godine smo dosta podigli i regres po litru nafte, a kada budemo spremali pravilnik o podsticajima vidjećemo u narednoj godini na kojem će biti nivou", rekao je Bursać.
On je naveo da se cijene sjemena pšenice kreću od 1,1 do 1,5 KM po kilogramu, što zavisi od sorte i kvaliteta, te napomenuo da resorno ministarstvo podržava zahtjev poljoprivrednika da distributeri sjemena nabave kvalitetnije sjeme sa većim nivoom proteina.
"Poljoprivrednici bi posredstvom svojih udruženja i predstavnika trebalo da razgovaraju sa sjemenskim kućama. Nama bi bilo drago da poljoprivrednici siju najkvalitetne pšenice, takozvane hljebne, da podignemo kvalitet domaćeg žita i imamo veći udio domaćeg brašna u pekarskim proizvodima u Republici Srpskoj", naglasio je Bursać.
On je izrazio uvjerenje da su dobavljači spremni da uvaže takve zahtjeve poljoprivrednika.
"Sigurno je da će sjemena biti dovoljno i sve površine u Republici Srpskoj biće zasijane. Riječ o 65.000 hektara, od čega će 40.000 hektara biti pod pšenicom, zatim slijede ječam, zob, raž, uljarice", naveo je Bursać.
On je podsjetio da Ministarstvo subvencioniše sa 60 odsto polisu osiguranja, te je pozvao poljoprivrednike da osiguraju svoje usjeve imajući u vidu učestale ekstremne vremenske prilike.
"Nakon dugog sušnog perioda, kiše koje smo imali pogoduju pripremi zemljišta za početak jesenje sjetve. Očekujemo da će sjetva početi na vrijeme, za oko sedmicu-dvije", rekao je Bursać.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je ranije za "Nezavisne novine" da se ove godine u jesenju sjetvu ulazi sa neizvjesnošću.
"Ulazimo neizvjesno jer ne znamo kakve će biti cijene, niko nam ih ne može garantovati. Proizvođači sami kreiraju svoje sjetvene površine i strukturu sjetve", kazao je Marinković.
Kako je rekao, ono što je dobra vijest jeste da vremenski uslovi idu na ruku ratarima da pripreme zemljište za sjetvu.
"Nedavno smo imali i veće količine padavina koje su natopile sušnu zemlju, tako da je to veoma bitno. Ipak, rizik sjetve zbog plasmana je na poljoprivrednim proizvođačima", kazao je Marinković.
Ističe da su, što se tiče mineralnog đubriva, cijene stabilne te da se nisu mijenjale u odnosu na prošlu godinu.
S druge strane, Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kaže za "Nezavisne novine" da nije došlo do značajne promjene u cijenama u odnosu na prošlu godinu.
"Poljoprivredni proizvođači već godinama suočavaju se s ozbiljnim izazovima koji prijete opstanku naše djelatnosti. Situacija u vezi s jesenjom sjetvom prošle i ove godine ostala je gotovo ista, regresirano gorivo i cijene repromaterijala nisu se značajno promijenili. Međutim, cijena pšenice, koja se kreće između 120 i 150 maraka, nije dovoljna da pokrije troškove proizvodnje. Gnojivo je takođe ostalo na istoj cijeni, ali to ne olakšava naše poteškoće. Najveći problem leži u tome što su subvencije koje primamo nedovoljne i često djeluju kao da nas guraju prema propasti, umjesto da nam pomognu u oporavku. Tržište ne može apsorbovati naše proizvode, a mi nemamo gdje plasirati pšenicu koju proizvodimo. Već godinama trajemo u ovakvom stanju i sada smo došli do tačke gdje više ne možemo izdržati", kazao je Bakajlić.
Kako je rekao, naša industrija je na koljenima i ako se ovako nastavi poljoprivreda će u potpunosti propasti.
"U narednim danima planiramo istupiti javno kako bismo skrenuli pažnju na ozbiljnost ove situacije i na hitnost promjena koje su potrebne da bi se spasili domaći poljoprivredni proizvođači", zaključuje Bakajlić.