Preuranjeno proljeće, te period ekstremnih suša bili su ogroman izazov i za pčelare u našoj zemlji. Zbog visokih temperatura na nekim je područjima proizvodnja meda pala za čak 40 posto. I dok pčelari nastoje da ne podižu cijenu meda, cijena jedne tegle u pojedinim dijelovima zemlje dostiže i 30 maraka.
U pčelinjaku porodice Tešić privode kraju proizvodnu sezonu koju će pamtiti po zahtjevnim uslovima proizvodnje. Ovih dana pčele polako pripremaju za zimu.
"Imali smo negdje tri kilograma po društvu, dobro je, kako je bilo prethodnih godina i kakva je suša bila, dobro smo se izvukli", kaže pčelar Mladen Tešić.
Zbog ekstremnih vremenskih prilika smanjena je proizvodnja polena, što dovodi do slabljenja društava.
"Pčelama je jako bitan taj polen jer da bi se uzimile, mora da se izleže jedan broj zimskih pčela... Može se očekivati da budu podložnije virusnim oboljenjima, naročito ako ima varoe, napasnika pčela", ističe pčelar Bojan Nešković.
Iako se u proizvodnji meda susreću sa brojnim problemima, pčelari u Semberiji kažu da su korekcije cijena bile minimalne. I dok je u pojedinim dijelovima zemlje potrebno izdvojiti i do 30 maraka za teglu, u Semberiji je to i dalje do 25 maraka.
"Podigli su cijenu meda većinom svi, ovdje dostiže 25 maraka, mi držimo 20, držali smo do zadnjeg trenutka 15", kaže Mladen Tešić.
"Poskupljenja je bilo u nekim područjima, mi nismo podigli ništa značajnije, jer ne volimo to da radimo, ni zbog kupaca i ne želimo da med postane luksuzna roba", ističe Bojan Nešković.
Građani kažu da se trude odvojiti novac za kvalitetan med.
I dok pčelari savjetuju i upozoravaju kako prepoznati pravi med i izabrati kvalitetan prozvod, ni statistika nije na njihovoj strani. Za sedam mjeseci uvezene su 33 tone meda, a izvezena je samo 1,5.