Prodavači i proizvođači navode da su cijene u posljednja dva mjeseca rasle i da su se povećavanja dešavala iz nekoliko razloga: intenzivniji uvoz, poremećaji u lancima snabdijevanja, rast troškova inputa (hrana za stoku, energija), te kašnjenja poticaja i administrativne teškoće koje obeshrabruju ulaganja u stočarstvo.

"Više od 70% na tržištu je uvoznog mesa jer je lakše s njim raditi... Lakše je s uvoznim mesom raditi nego sa domaćom stokom," navodi jedan od registrovanih proizvođača.
— proizvođač, izvor: N1

Šta ovo znači za poljoprivrednike?

Za domaće proizvođače situacija ima dvostruke implikacije:

• Tržišna prilika: visoke cijene mogu otvoriti prostor za bolje prihode ako proizvođači uspiju povećati ponudu i kvalitetu te osigurati pouzdanost isporuke.
• Operativni pritisak: istovremeno rast troškova stočne hrane i energije smanjuju marže i otežavaju proširenje proizvodnje bez adekvatnih poticaja i kredita.

Problemi u lancu i administrativne barijere

Proizvođači često ističu da poticaji kasne, papirologija je obimna i da su procedure otežavajuće. Sve to obeshrabruje mlade i potencijalne ulagače da se bave stočarstvom, pa se domaća proizvodnja smanjuje usprkos potražnji.

Utjecaj na prehrambenu sigurnost i cijene gotovih proizvoda

Rast cijena mesa povlači za sobom i poskupljenja suhomesnatih proizvoda i očekivano povećanje cijene mlijeka u maloprodaji. To znači veći pritisak na krajnjeg potrošača, ali i priliku za proizvođače mlijeka i mesa da pregovaraju o stabilnijim otkupnim cijenama ako organiziraju proizvodnju i distribuciju efikasnije.

Preporuke za sektor i donosioce odluka

Analiza ukazuje na nekoliko prioriteta:

• Poboljšanje administrativnih procedura i ubrzavanje isplate poticaja.
• Programi za modernizaciju stočarske proizvodnje i edukaciju o efikasnijim sistemima uzgoja.
• Podsticaji za preradu i domaću industriju mesa kako bi se smanjila zavisnost od uvoza.