U posljednje vrijeme sve češće čujemo vijesti o tome da je na pojedinim rijekama i jezerima u Bosni i Hercegovini došlo do pojave takozvanog "cvjetanja vode". O ovom fenomenu je izvještavao i BHRT, skrećući pažnju javnosti na posljedice zagađenja površinskih voda i uticaj na živi svijet.

Fenomen cvjetanja vode nije samo estetski problem – promjena boje vode, neugodan miris ili pojava sluzavih naslaga – nego ozbiljan znak da je ekosistem pod pritiskom prekomjernog unosa hranjivih materija i drugih zagađujućih supstanci. To se itekako tiče i poljoprivrede, jer dio tih materija dolazi sa oranica, pašnjaka i farmi.

Šta je zapravo "cvjetanje vode"?

Cvjetanje vode je pojava naglog porasta algi i cijanobakterija (tzv. modrozelene alge) u jezerima, rijekama ili akumulacijama. Voda tada može poprimiti zelenu, plavičastu ili smeđkastu nijansu, na površini se stvaraju “tepisi”, mrlje ili pjena, a vidljivost u vodi se značajno smanjuje.

U prirodnim uslovima, određeni nivo algi u vodi je normalan i dio je zdravog ekosistema. Problem nastaje kada zbog povećane količine hranjivih materija (prije svega fosfora i azota) dođe do eksplozivnog rasta algi – to nazivamo eutrofikacijom i tada dolazi do cvjetanja vode.

Glavni uzroci: zagađenje i višak hranjivih materija

Uzroci cvjetanja vode su uglavnom povezani sa ljudskim djelovanjem. Najvažniji faktori su:

• Otpadne komunalne vode – ispuštanje nepročišćenih ili nedovoljno pročišćenih otpadnih voda u rijeke i jezera.
• Poljoprivreda – ispiranje mineralnih i organskih đubriva (fosfati, nitrati) sa oranica, pašnjaka i plastenika nakon kiša.
• Industrijsko zagađenje – otpadne vode iz industrijskih pogona koje sadrže organske materije i hranjive elemente.
• Visoke temperature i mali protok vode – ljeti se voda zagrijava, protok se smanjuje, što pogoduje razvoju algi.

Kada se svi ovi faktori spoje – posebno u akumulacijama, sporotekućim rijekama i jezerima – stvara se idealno okruženje za masovno razmnožavanje algi.

Posljedice po ekosistem i poljoprivredu

Cvjetanje vode ima niz negativnih posljedica, kako za prirodu, tako i za ljude:

• Pad količine kisika u vodi – razgradnjom velikih količina algi troši se kisik, što može dovesti do uginuća ribe i drugih vodenih organizama.
• Mogućnost pojave toksina – pojedine vrste cijanobakterija proizvode toksine opasne za ljude, domaće životinje i divljač.
• Onemogućeno korištenje vode – voda može postati neupotrebljiva za piće, napajanje stoke ili rekreaciju.
• Uticaj na navodnjavanje – zagađena i “cvjetala” voda može izazvati začepljenje sistema za navodnjavanje i smanjiti kvalitet vode kojom se zalijevaju usjevi.

Za poljoprivrednike je posebno važno da razumiju da voda koja dopire do njihovih parcela ili sa njih otiče nizvodno, čini dio istog sistema. Sve što završava u rijeci ili jezeru – kroz kanale, odvodne jarke i potoke – ne utiče samo na jednu njivu, već na cijeli vodotok.

Šta poljoprivrednici mogu učiniti da smanje rizik?

Iako poljoprivreda nije jedini krivac za cvjetanje vode, odgovorna praksa na parcelama može značajno smanjiti pritisak na vodotoke i akumulacije. Neke od preporuka su:

• Planiranje đubrenja – izbjegavati prekomjernu upotrebu mineralnih đubriva i prilagoditi količine stvarnim potrebama biljaka, na osnovu analize zemljišta.
• Ne đubriti pred jake kiše – kada se očekuju obilne padavine, bolje je odgoditi đubrenje jer se tada najviše hranjivih materija ispere sa parcele u vodotoke.
• Zaštitni zeleni pojasevi uz vodotok – ostaviti trake trave, drveća ili grmlja uz rijeke i potoke kako bi vegetacija “uhvatila” dio hranjivih materija i spriječila direktno spiranje u vodu.
• Ispravna skladišta stajnjaka – stajnjak ne ostavljati na mjestima odakle kiša lako može da ga spere u obližnji potok ili kanal, već obezbijediti uređene lagune i ploče za skladištenje.
• Pažljiv rad sa pesticidima – iako pesticidi nisu direktan uzrok cvjetanja algi, dodatno opterećuju vodene ekosisteme i mogu pogoršati već osjetljivu situaciju.

Zašto je važno da se o ovome govori?

Pojava cvjetanja vode u Bosni i Hercegovini nije samo lokalna vijest, nego upozorenje da se moramo odgovornije odnositi prema vodnim resursima. Bez zdrave rijeke, jezera i akumulacije nema ni sigurne vode za navodnjavanje, napajanje stoke i svakodnevni život.

Zato je važno da poljoprivrednici, lokalne zajednice, komunalna preduzeća i nadležne institucije rade zajedno – od bolje kontrole otpadnih voda, preko održive poljoprivrede, do edukacije i praćenja stanja na terenu.

Napomena uredništva: O fenomenu cvjetanja vode i zagađenju površinskih voda izvještavao je i BHRT. Originalni prilog možete pogledati na stranici BHRT – Fenomen cvjetanja vode usljed zagađenja .